Izrael 27. oktobra izlazi na parlamentarne izbore koji će odrediti političku budućnost premijera Benjamina Netanyahua, ali i pravac kojim će država krenuti nakon tri godine ratova, dubokih unutrašnjih podjela i sve snažnijih zahtjeva za utvrđivanje odgovornosti za sigurnosni slom 7. oktobra 2023. godine.
Dvadesetak dana prije glasanja, izraelska politička scena podijeljena je između Netanyahuovog desničarskog i vjerskog bloka te opozicionih stranaka koje žele njegov odlazak. Međutim, posljednja istraživanja ukazuju na mogućnost da nijedna strana ne osvoji potrebnu parlamentarnu većinu.
U izraelskom Knessetu nalazi se 120 zastupnika, a za formiranje stabilne vlade potrebna je podrška najmanje 61 zastupnika.
Posebnost ovogodišnjih izbora jeste uspon bivšeg načelnika Generalštaba izraelske vojske Gadija Eisenkota, čija je stranka Yashar u pojedinim istraživanjima prestigla Netanyahuov Likud. Istovremeno, bivši premijer Naftali Bennett predvodi opozicioni savez Beyachad, dok značajan dio opozicionog biračkog tijela podržava i Demokrate Yaira Golana.
Prema agregatu istraživanja objavljenom 5. oktobra na portalu The Petek, Likud ima prosječno 23 mandata, Eisenkotov Yashar 22, a Bennettov savez 11. Netanyahuov blok u tom pregledu ima 52 mandata, opozicioni blok 50, dok arapske stranke zajedno imaju 13 mandata.
To je važna razlika između osvajanja najvećeg broja zastupničkih mjesta i mogućnosti formiranja vlade. Stranka koja dobije najviše mandata ne mora automatski dobiti mandat za sastavljanje kabineta niti osigurati parlamentarnu većinu.
Šta pokazuju posljednje ankete
Drugi agregator, Israel.com, na osnovu osam medijskih istraživanja objavljenih u posljednje dvije sedmice, procjenjuje Likud na 22,5, a Yashar na 21,6 mandata. Stranke odlazeće koalicije zajedno imaju prosječno 51,6 mandata.
