"Izborni ishod će zavisiti od izlaznosti, stepena mobilizacije biračkih baza i toga koliko će glasovi nezadovoljnih birača biti raspoređeni između tri kandidata u jednoj od najneizvjesnijih političkih utrka u zemlji".
Semir Efendić, predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu, Denis Bećirović iz Socijaldemokratske partije i osoba koja je - za sada - okupila podršku još 13 partija, te Bakir Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije, zvanično su kandidati za bošnjačkog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, piše Politicki.ba.
Pitali smo vještačku inteligenciju za procjenu pobjednika.
Evo odgovora:
Utrka za bošnjačkog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine između Denisa Bećirovića, Bakira Izetbegovića i Semira Efendića ulazi u fazu u kojoj će svaka izborna kalkulacija imati direktan uticaj na konačni ishod, posebno imajući u vidu činjenicu da u izborima za Predsjedništvo BiH nema drugog kruga.
Pobjednik je, po važećem sistemu, kandidat koji osvoji najveći broj glasova, bez potrebe za apsolutnom većinom, što značajno povećava ulogu izborne baze, discipline biračkog tijela i eventualnog “rasipanja” glasova između sličnih političkih opcija.
Denis Bećirović, kao aktuelni član Predsjedništva BiH, u utrku ulazi sa prednošću institucionalne vidljivosti i podrškom šireg političkog bloka okupljenog oko stranaka Trojke i njihovih partnera. Njegov rezultat iz prethodnih izbora, kada je pobijedio Bakira Izetbegovića, dodatno ga pozicionira kao kandidata koji već ima dokazanu biračku širinu.
S druge strane, Bakir Izetbegović računa na stabilno i visoko disciplinirano biračko tijelo Stranke demokratske akcije, koje tradicionalno predstavlja jednu od najčvršćih izbornih baza u bošnjačkom političkom korpusu. Upravo ta baza daje mu realnu šansu da u uslovima fragmentiranog političkog prostora ponovo uđe u borbu za vrh.
Treći kandidat, Semir Efendić, iako sa ograničenijim stranačkim kapacitetima na državnom nivou, ima potencijal da utiče na konačan ishod izbora. Njegova pozicija najviše zavisi od toga koliko će uspjeti privući nezadovoljne birače oba dominantna politička bloka, posebno u urbanim sredinama.
U sistemu bez drugog kruga, ključna matematička nepoznanica postaje raspodjela glasova unutar istog biračkog tijela. Ako se glasovi između Bećirovića i Izetbegovića raspodijele bez većeg prodora trećeg kandidata, razlika između prva dva može biti minimalna i odlučena nekoliko desetina hiljada glasova.
Ukoliko Efendić uspije uzeti značajniji dio nezadovoljnih birača, posebno onih koji su ranije glasali za SDA ili opozicione stranke, to bi moglo promijeniti odnos snaga i otvoriti prostor za drugačiji ishod od onog viđenog na prethodnim izborima.
U ovom trenutku, politička slika pokazuje tijesnu utrku između Bećirovića i Izetbegovića, dok Efendić ostaje faktor koji može uticati na konačni rezultat, ali ne nužno i kandidat koji ulazi u završnu fazu kao favorit.
U konačnici, izborni ishod će zavisiti od izlaznosti, stepena mobilizacije biračkih baza i toga koliko će glasovi nezadovoljnih birača biti raspoređeni između tri kandidata u jednoj od najneizvjesnijih političkih utrka u zemlji.
