Procjena BfV ima 1.100 stranica i glavni argument je da AfD ima „ksenofobne strukture", da i građanima Njemačke odriče prava ukoliko su drugog etničkog porijekla. Analizirane su izjave 353 pripadnika stranke, od lokalnih do vrha partije.
Bila je to bomba na njemačkoj političkoj sceni. Prošle sedmice je Služba za zaštitu ustavnog poretka (BfV) zvanično okarakterisala Alternativu za Njemačku (AfD) kao „provjereno desno ekstremnu“ organizaciju.
To je odluka sa ozbiljnim posljedicama po partiju, a možda i po političku scenu uopšte. Jer, prvo, služba bi imala pravo da opsežno nadgleda i prisluškuje stranku.
Drugo, takva procjena je dodatni argument onima koji odavno traže zabranu AfD. Taj postupak može da se pokrene samo političkom voljom, jer pravo da ga iniciraju imaju samo Vlada, parlament Bundestag ili vijeće saveznih pokrajina Bundesrat.
Potom bi postupak prešao u sudske vode, pred Ustavni sud. Ako do njega dođe, nema sumnje da bi bio dug i naporan.
I da bi imao znatne političke posljedice. Jer, AfD je stranka koja prema posljednjim anketama uživa podršku četvrtine birača. U nekim anketama se čak kotira kao najjača u zemlji.
Služba je procjenu donijela poslije godina analize, kako navode, i temelji je na uvjerenju da AfD zagovara rušenje slobodarsko-demokratskog poretka.
Ali, sada je BfV brzinski povukla takvu procjenu – privremeno. Zašto je to učinila?
Peripetije pred sudom
Jasno, AfD se protiv ocjene koja bi je odvela na oštre mjere nadzora brani svim silama. Između ostalog i pred sudovima.
Tako su Upravnom sudu u Kelnu podnijeli hitni podnesak protiv procjene Službe za zaštitu ustavnog poretka. Još nije jasno kada će tačno sud donijeti odluku.
To nije „pravi" proces pred sudom – on će tek doći – već samo hitni zahtjev da se, do konačne sudske odluke, AfD ne vodi kao „provjereno ekstremna“ partija.
Dok brza odluka suda ne stigne, BfV je iz predostrožnosti i „poštovanja suda“ povukla procjenu za sada. Dakle, zvanično je AfD opet „pod sumnjom“ na ekstremizam, a ne „provjereno“ ekstremna stranka. To znači da opsežne mjere nadzora partije sada još ne mogu da se primijene.
U pitanju je rutinski pravni potez tajne službe. Ovime su praktično preduhitrili sud koji bi im zbilja mogao zabraniti da nadziru AfD dok ne dođe konačna sudska odluka.
Komplikovan proces
Konačna odluka suda mogla bi da se čeka godinu dana ili duže. Tužba AfD-a ima 195 stranica i u njoj se navodi da nema ni naznaka da partija ukupno gledano ima „provjereno desno-ekstremne težnje“.
Procjena BfV ima 1.100 stranica i glavni argument je da AfD ima „ksenofobne strukture", da i građanima Njemačke odriče prava ukoliko su drugog etničkog porijekla. Analizirane su izjave 353 pripadnika stranke, od lokalnih do vrha partije.
No pošto će konačnu riječ dati sud, BfV ne želi da otpočne oštre obavještajne mjere protiv AfD dok se sudska odluka ne saopšti. A i do ove prve hitne odluke mogu proći mjeseci.
BfV time ne odustaje od svoje procjene, samo je stavlja na led.
Sud u Kelnu će naposlije samo odlučivati o kvalifikaciji AfD od strane službe. To nema nikakve veze sa mogućom zabranom stranke.
Taj postupak može i sada da se pokrene, a ne mora ni ako Sud u Kelnu nađe da AfD zbilja jeste „provjereno desno ekstremna“.
Inače, AfD se na sličan način pravosudno borila kad je svrstana „pod sumnju“ na desni ekstremizam. Tada je pred sudovima izgubila sve postupke.
