OHR-u fali para

Visoki predstavnik Christian Schmidt dostavio je Vijeću sigurnosti UN-a izvještaj za Bosnu i Hercegovinu. Ukratko, Schmidt se žalio UN-u da OHR-u fali novca, pohvalio je svoje nametanje Ustava FBiH, optužio kadrove SDA i DF-a da ugrožavaju rad Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, te je ustvrdio da HDZ ucjenjuje u vezi sa izmjenama Izbornog zakona. Istovremeno, presudu Kovačević nije pominjao, dok je ponovo istakao nužnost provedbe presude u slučaju Sejdin-Finci.

Portal Istraga.ba donijela je detalan izvještaj o predstojećem nastupu visokog predstavnika u Njujorku.

Kompletan izvještaj možete pročitati ovdje, a u nastavku donosimo najbitnije detalje.

Uprkos brojnim izazovima koji proizilaze iz promjena uvedenih mojom Odlukom o donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, Centralna izborna komisija BiH uspješno je pripremila i provela Lokalne izbore 2024. godine, implementirajući odgovarajuće zakone na nezavisan, profesionalan i efikasan način. Izbori su održani u mironoj atmosferi i bez ozbiljnih incidenata.

Prema preliminarnim analizama CIK-a i relevantnih posmatračkih misija pilot-projekti su bili uspješni. Sveukupne povratne informacije bile su veoma pozitivne sa različitih strana, građana, izborne administracije i posmatračkih misija raspoređenih na dan izbora.

Prema preliminarnim, nezvaničnim i nepotvrđenim rezultatima, etničke stranke zadržale su dominaciju u zemlji. U tom okviru, SDA, SNSD i HDZ dobili su većinu načelničkih mjesta i ostvarili značajne rezultate u lokalnim vijećima i skupštinama. Međutim, u urbanim centrima, kao što su Sarajevo, Banja LUka, Tuzla, Zenica, Bijeljina, Bihać, neke od tih stranka su izgubile značajne načelnička mjesta od opozicionih partija.

Iskorak koji je BiH napravila u evropskim integracijama u prethodnom periodu nakon odluke Evropske unije da otvori pristupne pregovore i zamah koji se stvorio u to vrijeme, nije prvladao u izvještajnom periodu. U izvještajnom periodu nije zabilježen napredak u usvajanju relevantnog zakonodavstva. Nije bilo sporazuma o Zakonu o Sudu Bosne i Hercegovine, Zakonu o graničnoj kontroli, Zakonu o zaštiti ličnih podataka i novom Zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću.

Iako je Lista reformi za period 2024-2027, koja je bila neophodna za implementacija Plana rasta za Zapadni Balkan, bila spremna do 30. aprila 2024. godine, Radni tim je 24. jula 2024. godine obavijestio da Nacrt reformske agende nije usvojen od predstavnika četiri kantona predvođenih SDA koji nisu dali svoju saglasnost na predloženi nacrt dokumenta, uprkos produženom roku od strane Evropske komisije i brojnih pokušaja usaglašavanja stavova. Prethodni konsenzus o Planu rasta nije postignut sa Rs po nekoliko pitanja,

uključujući imenovanje sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i usklađenost sa svojim odlukama.

Opredjeljenje za reformu Ustava BiH da bi se provele presude Evropskog suda za ljudska prava u grupi presuda Sejdić-Finci, nije pokazalo rezultate. Političke stranke nisu bile spremne da djeluju uprkos ponovljenim pozivima Međunarodne zajednice i mene kao visokog predstavnika političkim akterima kako bi se osigurala puna ravnopravnost svih građana i eliminisanje diskriminacije.

Konkretno, HDZ BiH nastavlja da povezuje i uslovljava svaki dogovor o izmjenama i dopunama Ustava BiH i Izbornog zakona BiH usmjerenog na rješavanje presuda Evropskog suda za ljudska prava u grupi predmeta Sejdić-Finci sa potrebom da se osigura ravnopravnost tri konstitutivna naroda, u kojoj svaki konstitutivni narod predstavljaju “legitimni” predstavnici.

Vlasti Rs nastavile su da preduzimaju aktivne korake ka uspostavljanju paralelnog pravnog i institucionalnog okvira izvan državnog ustavnog, pravnog i institucionalnog okvira

i podrivati institucije na državnom nivou.

Odbijanje Narodne skupštine Rs da imenuje zamjene (sudije Ustavnog suda BiH) nije samo dio namjerne politike blokade da bi se stavio pritisak na Sud i njegovu mogućnost funkcionisanja već i instrument pritiska na druge političke partije da prihvate usvajanje državnog zakona koji bi ukinuo prisutnost stranih sudija u Sudu. Međunarodne sudije su ključne za podržavanje Ustava BiH i sposobnost Suda da prevaziđe političke prepreke i nastavi sa radom.

Sankcije su imale direktan značajan utjecaj na zvaničnike Rs sa crne liste i pridružene kompanije. Politički vrh u Rs-u je u javnom sukobu sa Bankarskim sektorom entiteta Rs jer je ovaj u obavezi da prati OFAC. U izvještajnom periodu Narodna skupština Rs usvojila je zakone koji bi omogućilo određenim zvaničnicima sa crne liste da zaobiđu sankcije. Ovaj zakonodavni odgovor uzima u obzir tekuću upotrebu pravnih mehanizama od strane lidera Rs da se zaštite od odgovornosti.

Sa zadovoljstvom mogu izvijestiti da su amandmani (tehničke izmjene Izbornog zakona BiH) dobili široku podršku javnosti. Nije bilo pritužbi ili prigovora na sadržaj Izmjena i dopuna, koji su se striktno pridržavali preporuke nadležnih međunarodnih organizacija.

Nije bilo dogovora oko sjedišta Apelacionog suda (Sud Bosne i Hercegovine. Imam ozbiljne rezerve prema prijedlozima da se Apelaciono vijeće preseli u Banju Luku.

Sud Bosne i Hercegovine je temelj podjele nadležnosti između države Bosne i Hercegovine i njenih entiteta, sa svojom nadležnošću na cijelokupnom teritoriju zemlje, a njegova krivična nadležnost nad kaznenim djelima propisanim entitetskim zakonima kada imaju posljedice za ili ugrožavaju vrijednosti cijele države ili su inače međuentitetnog karaktera, predstavlja konačnu odgovornost države u odbrani svojih ustavnih vrijednosti i u osiguranju da funkcioniše prema pravovremenom poretku, kako to i zahtijeva Ustav. Novi Zakon o sudovima Bosne i Hercegovine ne smije smanjiti nadležnosti Suda ili njegovu funkcionalnost.

Trenutni zakon (Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću) je nedovoljan jer čini primjenu zakona na nivou države ovisnim o zakonodavstvu na nivou entiteta i Brčko Distrikta, što može direktno proturječiti obavezama države i time učiniti državni zakon nevažećim, stvarajući mogućnost različitog zakonodavnog tretmana sudaca i tužitelja u zavisnosti od toga u kojem su entitetu nastanjeni.

Kao što je navedeno u mojim prethodnim izvještajima Vijeću sigurnosti UN-a, predsjednik Rs-a Milorad Dodik je više puta izjavio da ne priznaje mene kao visokog predstavnika i ne smatra da su moje odluke kao visokog predstavnika obavezujuće. Njegov prkosan stav i njegovo nezakonito nepoštovanje mojih odluka doveli su do njegove optužnice 11. septembra 2023. godine zajedno sa v.d. direktorom Službenog glasnika Rs i do njihovog kasnijeg procesuiranja pred Sudom Bosne i Hercegovine. Suđenje Dodiku se nastavlja u Sudu Bosne i Hercegovine; redovno se pojavljuje na suđenju uprkos tome što je Sud Bosne i Hercegovine označio neustavnim.

Članovi Predsjedništva nastavili su zastupati i izražavati različite stavove o više pitanja uključujući provedbu Općeg okvirnog sporazuma za mir, ustavno-pravni poredak Bosne i Hercegovine, pitanja državnosti, državnu imovinu, NATO integracije, mandat i ulogu visokog predstavnika, ruska agresija na Ukrajinu, genocid u Srebrenici i njegovo kontinuirano negiranje od strane vlasti Rs, donošenje Rezolucije UN-a o Srebrenici i Svesrpski sabor.

I predsjedavajući Predsjedništva Denis Bećirović i član Predsjedništva Željko Komšić su krajem aprila 2024. godine u sjedištu UN-a u New Yorku, zajedno sa stalnim predstavnikom Bosne i Hercegovine pri UN-a Zlatkom Lagumdžijom, krenuli u intenzivnu diplomatsku kampanju kako bi olakšali usvajanje Rezolucije o Srebrenici, podsjećajući da negiranje genocida i veličanje osuđenih ratnih zločinaca predstavlja atak na žrtve genocida i njihovo dostojanstvo, te da Rezolucija može pomoći pomirenju unutar Bosne i Hercegovine, ali i regije. Predsjedatelj Predsjedništva Bećirović je bio u nizu bilateralnih posjeta upravo radi podizanja svijesti o važnosti usvajanja Rezolucije o Srebrenici u UN-u.

Ubrzo nakon donošenja Paketa izbornog integriteta kojim je izmijenjen Izborni zakon Bosne i Hercegovine, predsjedavajuća Krišto je isprva pokazala negodovanje, tvrdeći da je ovom intervencijom prekinuta dobra suradnja i sinergija među članicama koalicije na državnom nivou. Nikakvi dokazi za ovu tvrdnju nisu zabilježeni.

Zastupnički dom Bosne i Hercegovine je u izvještajnom razdoblju održao četiri redovite i dvije hitne sjednice, dok je Dom naroda Bosne i Hercegovine ostao u blokadi i održao je samo dvije hitne sjednice. 168. Kao rezultat toga, zakonodavni učinak Parlamentarne skupštine zakonodavni učinak Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine bio je ozbiljno ograničen, s ukupno tri usvojena zakona, od kojih je jedan Državni budžet za 2024., a druge izmjene Zakona o Visokom sudbenom i Tužiteljsko vijeće i izmjene Zakona o javnoj nabavi.

Dom naroda Bosne i Hercegovine nije zasjedao redovno od 18. marta 2024. godine, kada su predstavnici Kluba Bošnjaka napustili sjednicu u znak protesta zbog uvrštavanja na dnevni red neustavnog SDS-ovog prijedloga Zakona o Ustavnom sudu. . Klub Bošnjaka uvjetovao je povratak na redovno zasjedanje skidanjem spornog prijedloga s dnevnog reda. Na kraju je predlagatelj uklonio prijedlog.

Moja Odluka od 27. aprila 2023. godine deblokirala je imenovanje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i pomogla prevladavanju kontinuiranog političkog zastoja na nivou entiteta.

Nedostatak dogovora među članovima Povjerenstva za izbor i imenovanje u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine hoće li Zastupničkom domu Federacije Bosne i Hercegovine na konačno glasovanje predložiti samo najbolje rangiranog kandidata ili cijelu listu uspješnih kandidata, prolongirao je imenovanje na više od godinu dana. Na kraju, Dom je izglasao samo jednog kandidata, te je 29. svibnja 2024. godine većinom glasova za suca Ustavnog suda Bosne i Hercegovine imenovan Marin Vukoja.

Iako je postupak popune upražnjenog mjesta u Sudu pokrenut 27. lipnja 2022. godine, Ustavni sud Federacije BiH je u više navrata podsjećao Dom naroda na hitnost popune upražnjenog mjesta. Nepostupanje Tomislava Martinovića (Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine – HDZ BiH), predsjedatelja Doma naroda onemogućilo je Domu da izvrši svoju ustavnu dužnost da imenuje zamjenu.

Kao što je ranije objavljeno, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je 15. novembra 2023. donijela Odluku o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju šumskog zemljišta u druge svrhe („Odluka o šumskom zemljištu“) kojom se dopušta da se šumsko zemljište može privremeno koristiti u planirane svrhe osim gospodarenja šumama, kao što je u svrhu vađenja ruda i drugih prirodnih resursa, tijekom trajanja ugovora o koncesiji. Vlada je trebala popuniti postojeću pravnu prazninu nastalu zbog dugotrajnog nepostojanja Zakona o šumama na nivou Federacije, a u isto vrijeme pokušati ispoštovati Zabranu raspolaganja državnom imovinom i omogućiti realizaciju važnih investicijskih projekata. Nakon što je Ustavni sud donio presudu kojom je osporena odluka utvrđena nesuglasnom s članovima I/1, I/2. i VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, te je ista proglašena ništavnom. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine poništila je osporena rješenja 14. augusta 2024. godine i uputila poduzeću “Adriatic Metals” na postupanje u skladu sa zakonom.

Dok je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine 2. oktobra na hitnoj sjednici donijela odluku o prostorijama u kojima bi mogao djelovati poseban odjel, Federalno ministarstvo pravosuđa predvođeno Hrvatskom demokratskom zajednicom Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) najavio je namjeru izmjene zakona u pravcu slabljenja posebnih odjela, smanjivanjem obima kriminala kojim bi se odjeli trebali baviti, posebno kada su u pitanju korupcijska djela u kantonu. Time bi se posebnim odjelima onemogućilo da se pozabave jednim bitnim mogućim izvorom koruptivnih radnji.

Kontroverza oko izgradnje Interkulturalnog centra Mevlana na spornoj lokaciji u Mostaru se nastavlja. Interkulturalni centar Mevlana u Mostaru hrvatska politička skupina, uključujući Hrvatsku demokratsku zajednicu Bosne i Hercegovine (HDZ BiH), vidi kao strateški potez za utvrđivanje prisutnosti Bošnjaka u većinski hrvatskom zapadnom dijelu grada.

Obacivanjem zakona, politika i odluka na državnom nivou, vlasti Rs se prikazuju kao branitelji od navodnih vanjskih prijetnji i zaštitnici srpskih interesa u Bosni i Hercegovini. Namjera ovog narativa je steći isključivu političku i ekonomsku moć unutar entiteta i umanjiti kontrolu države. Ovakav prkos i retorika skreću pozornost birača s promašaja vlasti vlasti Rs.

Praksa neprimjerenog uplitanja politike u operativno djelovanje policije nije smanjena u ovom izvještajnom razdoblju.

Ove institucije koje su osnovane prije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, po zakonima (Socijalističke) Republike Bosne i Hercegovine obavljaju poslove od javnog interesa za državu i njene građane. Međutim, trenutno stanje u upravljačkim strukturama tih kulturnih institucija je alarmantno i predstavlja neposrednu prijetnju njihovom funkcioniranju u skoroj budućnosti.

Sedam kulturnih institucija od posebnog značaja za Bosnu i Hercegovinu su Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine; Historijski muzej Bosne i Hercegovine; Nacionalna i univerzitetska  biblioteka Bosne i Hercegovine; Muzej književnosti i kazališne umjetnosti Bosne i Hercegovine; Biblioteka za slijepa i slabovidna lica Bosne i Hercegovine; Filmskog arhiva Bosne i Hercegovine i Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine.

Od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, pravni status ovih kulturnih institucija bio je sporan, pri čemu su stranke sa sjedištem u Rs-u dovodile u pitanje valjanost zakona kojima su one uspostavljene, protivile se njihovoj registraciji kao institucija na državnom nivou i osporavale njihovo finansiranje iz budžeta Bosne i Hercegovine. Kao rezultat toga, ove institucije rade bez stalnog menadžmenta – direktora, izvršnih i nadzornih odbora, oslanjajući se na privremena imenovanja od strane Vlade Federacije Bosne i Hercegovine kako bi se izbjeglo zatvaranje. To je ograničilo njihovu sposobnost obavljanja važnih pravnih, administrativnih i logističkih zadataka bitnih za njihovo neometano funkcioniranje.

Situacija je najkritičnija u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci koja nema ravnatelja niti bilo kojeg drugog ovlaštenika. Dosadašnji direktor otišao je u mirovinu 6. rujna 2024. godine, čime su zaposlenici u vrlo teškom položaju bez odgovorne osobe za obavljanje i ovlasti najosnovnijih poslova bitnih za njegovo funkcioniranje. Djelatnici su 9. listopada 2024. godine prestali s pružanjem usluga javnosti te je Knjižnica prestala s radom.

Kao rezultat zajedničkog pisma međunarodne zajednice Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine od 27. veljače 2024. godine u kojem se izražava zabrinutost zbog činjenice da Radio-televizija Federacije Bosne i Hercegovine posluje samo s jednim četiri člana Upravnog vijeća više od 10 godina, te tražeći od Parlamenta da izvrši svoju obvezu i imenuje članove odbora kako bi ovo tijelo, dio odbora javnog RTV sustava, moglo uredno funkcionirati, Parlament Federacije raspisao je natječaj za četiri člana. Upravnog vijeća Radio-televizije Federacije Bosne i Hercegovine 1. srpnja 2024. godine. Razgovori s kandidatima za članove Upravnog vijeća Radio-televizije Federacije BiH otkazani su 2. oktobra 2024. godine zbog nedostatka kvoruma u Zajednička radna skupina za imenovanje Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Pokušaji zakazivanja novog datuma intervjua su u tijeku.

Neovisnost Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika  je ugrožena jer su dva njegova člana aktivna u političkim strankama i kao takvi izabrani u kantonalne skupštine.  (Faruk Kapidžić, Skupština KS i Zoran Mikulić, Skupština HNK)

Iako se Ured visokog predstavnika suočio sa znatnim smanjenjem svog budžeta i osoblja tokom proteklih nekoliko godina, njegovi preostali zadaci nisu proporcionalno smanjeni.

Trenutni godišnji operativni budžet organizacije iznosi 5,8 miliona eura. Prikupljanje sredstava za finansiranje i dalje predstavlja izazov, a očekuje se da će oko 600.000 € budžeta  ostati nenaplaćeno u tekućem operativnom razdoblju. Kao što je ranije navedeno, Ruska Federacija obustavila je svoj doprinos Ureda u februaru 2022. i to ostaje njezin stav.

Ured zapošljava 75 domaćih i 20 međunarodnih uposlenika, od kojih je 16 raspoređeno u Sarajevo, regionalne i terenske urede.

Kako bi se postigao napredak u Agendi 5+2, imperativ je održati čvrst i učinkovit Ured visokog predstavnika. Njegova sposobnost da ispuni svoje dodijeljene odgovornosti uvelike ovisi o raspodjeli potrebnih resursa. Trenutna finansijska situacija nije razmjerna ciljevima koje je utvrdio Upravni odbor Vijeća za provedbu mira i mogla bi ugroziti postizanje navodnog mandata Ureda visokog predstavnika.