Broj dana bolovanja u FBiH ostaje 42. ALI...

Bolovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine posljednjih sedmica izazvalo je oštre rasprave između poslodavaca, sindikata i vlasti nakon prijedloga Udruženja poslodavaca FBiH da se period bolovanja koji finansiraju poslodavci skrati sa sadašnja 42 na 15 dana.

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić, kako navodi Fokus.ba, poručio je da do smanjenja broja dana bolovanja neće doći te da će postojeći model ostati na snazi.

„Institut bolovanja regulisan je Zakonom o zdravstvenom osiguranju i posebnim pravilnikom koji uređuje pitanje trajanja i korištenja bolovanja“, naveo je Delić.

Podsjetio je da je Ekonomsko-socijalno vijeće formiralo radnu grupu koju čine socijalni partneri te predstavnici Federalnog ministarstva rada i socijalne politike i Federalnog ministarstva zdravstva, sa zadatkom da analizira postojeći sistem i predloži izmjene.

„Radna grupa je tokom dužeg perioda analizirala sistem i zaključeno je da je najadekvatnije mijenjati pravilnik kojim se reguliše pitanje bolovanja“, rekao je Delić.

Prema njegovim riječima, planirane izmjene podrazumijevaju strožiju i objektivniju kontrolu odobravanja bolovanja, jasnije procedure imenovanja komisija i dodatne mehanizme nadzora s ciljem sprečavanja zloupotreba.

„Predložene su određene korekcije postojećeg pravilnika koje podrazumijevaju strožiju i objektivniju kontrolu odobravanja bolovanja, jasnije procedure imenovanja komisija i dodatne mehanizme kontrole kako bi se smanjile zloupotrebe koje su u prethodnom periodu uzele značajnog maha“, istakao je ministar.

Naglasio je da će broj dana bolovanja ostati nepromijenjen.

„Broj dana bolovanja neće se smanjivati i ostat će na postojećem nivou“, poručio je Delić.

Prema važećim propisima u Federaciji BiH, radnici imaju pravo na bolovanje u slučajevima bolesti, povrede, liječenja, izolacije zbog zaraznih bolesti, njege člana porodice ili pratnje pacijenta na liječenje. Privremenu spriječenost za rad utvrđuje izabrani doktor ili ljekarska komisija, a naknada plaće isplaćuje se od prvog dana bolovanja.

Sistem razlikuje bolovanje do 42 dana i ono koje traje duže od tog perioda. Troškove prvih 42 dana uglavnom snosi poslodavac, dok nakon toga refundaciju preuzima kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja.

Radnici tokom bolovanja imaju pravo na najmanje 80 posto osnovice plaće, a naknada ne može biti manja od minimalne plaće u FBiH, koja trenutno iznosi 1.000 KM. U određenim slučajevima naknada iznosi i 100 posto, uključujući povrede na radu, profesionalna oboljenja, komplikacije u trudnoći ili transplantaciju organa.

Udruženje poslodavaca FBiH ranije je zatražilo izmjene prema kojima bi kompanije trošak bolovanja snosile samo prvih 15 dana. Poslodavci tvrde da radnici u prosjeku godišnje provedu oko 25 dana na bolovanju, što smatraju značajnim finansijskim opterećenjem za privredu.

S druge strane, sindikati upozoravaju da bi eventualno skraćivanje perioda koji finansiraju poslodavci moglo dovesti do dodatnog pritiska na radnike i otežanog odobravanja bolovanja.

Iz Sindikata metalaca BiH upozorili su da postoji mogućnost da bi se ljekari teže odlučivali na produžavanje bolovanja ukoliko bi finansijski teret bio prebačen na kantonalne zavode zdravstvenog osiguranja.

„Mogli bismo imati situaciju da ljekari izbjegavaju produžavati bolovanja. Radnici bi se na posao vraćali bolesni i radno nesposobni ljudi“, upozorili su iz sindikata.

Pitanje zaštite ličnih podataka dodatno je otvoreno prijedlogom da poslodavci mogu tražiti dodatna pojašnjenja od ljekara u slučaju sumnje na zloupotrebu bolovanja.

Doktorica i zastupnica u Parlamentu FBiH Jasmina Bišćević-Tokić upozorila je da bi takvo rješenje moglo biti u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH.

„Poslodavac može znati trajanje bolovanja i procjenu radne sposobnosti. Međutim, ne i detalje zdravstvenog stanja ili dijagnozu radnika“, pojasnila je.

Dodala je da su medicinski podaci zakonom zaštićeni i predstavljaju ljekarsku tajnu.

Razgovori o mogućim izmjenama pravilnika o bolovanju bit će nastavljeni u okviru Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH, dok vlasti najavljuju strožije kontrole i dodatne mehanizme nadzora radi sprečavanja zloupotreba sistema.