Danas je na području Federacije Bosne i Hercegovine Dan žalosti.
Državna vlada odbila je proglasiti ga na nivou Bosne i Hercegovine.
Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto nije htjela zakazati telefonsku sjednicu na kojoj bi se donijela takva odluka.
Glasovima 2:1 jučer je Predsjedništvo BiH odlučilo da se za danas proglasi dan žalosti. Za su bili Denis Bećirović i Željko Komšić, dok je protiv glasala Željka Cvijanović.
Granatom ispaljenom sa Ozrena, sa položaja Vojske Rs, 25. maja 1995. godine ubijena je tuzlanska mladost.
Prosječna starost mučki ubijene tuzlanske mladosti iznosila je 23 godinu, a najmlađa žrtva bio je trogodišnji Sandro Kalesić, koji je poginuo na godišnjicu braka svojih roditelja.
Pred Sudom BiH osuđen je Novak Đukić, komandant Taktičke grupe Ozren, koji je naredio artiljerijsko gađanje Tuzle. Đukić je najprije osuđen na 25 godina zatvora. Ustavni sud BiH je zbog pogrešne primjene zakona 2014. godine ukinuo presudu Đukiću, a on je u junu 2014. godine osuđen na 20 godina zatvora. Čekajući da ga upute na izdržavanje kazne, Đukić je pod izlikom da ide na liječenje pobjegao u Beograd gdje i danas živi.
Suzan Abdulismail, Edina Ahmetašević, Elvis Alagić Enko, Admir Alispahić, Lejla Atiković, Asmir Bakalović, Adnan Beganović, Damir Bojkić, Indira Borić, Ivana Bošnjaković, Elma Brguljak, Lejla Bučuk, Sanja Čajić, Selma Čaušević, Amir Čekić, Samir Čirak Ćiro, Almasa Ćerimović, Zada Dedić, Razija Djedović, Amir Đapo, Suzana Dušić, Amir Đuzel, Muris Fatušić, Ago Hadžić, Hamdija Hakić, Senad Hasanović, Šemsa Hasečić, Alem Hidanović, Nedim Hodžić, Hasan Hrustanović, Adnan Hujdurović, Elvira Hurić, Almir Jahić, Azur Jogunčić, Sandro Kalesić, Franc Kantor, Damir Kurbašić, Vanja Kurbegović, Vesna Kurtalić, Sulejman Mehanović, Pera Marinović, Nenad Marković, Amira Mehinović, Edin Mehmedović, Edisa Memić, Adrijana Milić, Nešet Mujanović, Edin Mujabašić, Samir Mujić, Elvir Murselović, Šaban Mustačević, Dijana Ninić, Selma Nuhanović, Indira Okanović, Rusmir Ponjavić, Raif Rahmani, Fahrudin Ramić, Nedim Rekić, Jasminko Rosić, Nihada Šišić, Armin Šišić, Senahid Salamović, Edhem Sarajlić, Jasminka Sarajlić, Aim Slijepčević, Savo Stjepanović, Jelena Stojičić, Ilinka Tadić, Azur Vantić, Mustafa Vuković i Adnan Zaimović, žrtve su masakra.
Zvaničnici Bosne i Hercegovine i međunarodni predstavnici u BiH danas odaju počast žrtvama masakra na Kapiji.
Portal Tuzlapress.ba podsjetio je na prošlogodišnji okrugli sto o ovom ratnom zločinu.
U organizaciji Centra za istraživanje moderne i savremene historije Tuzla i Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu u Memorijalnom centru Kapija u Tuzli održan je okrugli stol o temi: “Tuzlanska Kapija – ubijanje mladosti 1995. godine – nekažnjeni zločin”.
Prije 27. godišnjice stravičnog masakra koji je 25. maja 1995. godine počinjen na Kapiji i u kojem je ubijena 71 mlada osoba, a oko 140 teže i lakše ranjeno, s naučnog aspekta govorilo se o neprocesuiranju odgovornih osoba za zločin i njegovom negiranju. Profesor Izet Šabotić s Univerziteta u Tuzli smatra kako stradanje tuzlanske mladosti zaslužuje daleko veću naučnu pažnju koja je do sada izostala. Šabotić ističe kako svjedočimo negiranju zločina na Kapiji, ali i neprocesuiranju odgovornih.
“Negiranja dolaze od izvršioca, planera, od onih koji su kumovali tom događaju i koji čine sve da ga izbrišu iz našeg pamćenja, Rezultat toga su ne samo medijski istupi koji bole, nego i članci, pa i knjige koje su namjenski i sistemski rađene, a podržane su od najviših institucija u Srbiji. Neprocesuiranje odgovornih za zločin vodi nezadovoljenju pravde, a negiranje je ponovno diranje u rane stradalih. To je sastavni dio sistematskog rada određenih službi, nažalost i nekih naučnih institucija koje na sve moguće načine žele preinačiti prošlost, a mi se moramo boriti protiv laži i neistine. Ako napravimo kraću analizu svega što se radi, ako pogledamo knjige, istupe, vidjet ćemo da je to jedan sistem, da iza toga stoje instutucije jedne države. Ministarstvo odbrane je izdavač knjiga koje negiraju zločin na Kapiji. Riječ je o kontinuitetu realizacije određenih programskih sadržaju, a u tom kontinutetu je i to da je laž bitno sredstvo kojim se služe”, kazao je prof.dr Izet Šabotić, koji je najavio da će se izdati Zbornik radova sa današnjeg okruglog stola.
Profesor Rasim Muratović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, ističe da trenutno živimo u tzv. memorandumskom vremenu.
“Riječ je o Memorandumu 2, koji u devet tačaka govori, između ostalog, o sljedećem: negirat ćemo sve što smo učinili, a eklatantan primjer za to je Kapija, dakle negiranje svega što je učinjeno, naše ratne zločince ćemo štititi, a branioce Bosne i Hercegovine ćemo hapsiti na granici i suditi pred našim sudovima te učinit ćemo sve da ostvarimo ono što smo izgubili, a u to vrijeme destabilizirat ćemo političko i državno rukovodstvo BiH te ćemo podržavati secesiju bh.entiteta RS. Dakle, to je jedno memorandumsko vrijeme, jedno vrijeme negiranja onog što je učinjeno i najava novih ratova. Oni ne moraju biti oružani, kako je to još 1989. godine Slobodan Milošević najavio na Gazimestanu, ali mogu biti ovakvi kako sam rekao”, kaže prof.dr Rasim Muratović.
Razmjera zločina na Kapiji govori da je riječ o jednom najmorbidnijem u period velikosrpske agresije na BiH od 1992. do 1995. godine.
“U našoj praksi, a bavimo se 30 godina izučavanju zločina, čovjek s pravom postavlja sebi pitanje kakvi su to ljudi morali biti da ubiju 71 dijete, da rane 140 djece. Prije nego što su obukli uniforme, oni su bili uzorne komšije, korektne kolege s posla, ali ideološki zlo se tumači kao dobro. Dakle, radilo se o ostvarenju projekta velike Srbije, o ostvarenju velikodržavnih projekata, i onda se za takve stvari uopšte ne pitaju i oni misle, na žalost, da su učinili dobro djelo”, kaže Muratović.
Dino Kalesić je ranjen na Kapiji, ali je izguvio i trogodišnjeg sina Sandra, koji je najmlađa žrtva granate koja je ispaljena sa položaja Vojske RS na Ozrenu.
“Moram priznati da sam umoran, ali s druge strane imam i jedna velika obavezu i želja da se Kapija drži u fokusu. Put do istine, do pomirenja, do boljih odnosa na ovim prostorima su udžbenici. Kapija i drugom bosanskohercegovačkim Kapijama moraju ući u udžbenike, ali struka mora odraditi posao bez emocija, bez pristrasnosti, bez tendencija i da se generacijama koje dolaze ostavi sve to u pisanoj formi. Ne smijem reći da sam ostao bez nade da će krivci biti procesuirani, ali bih postavio jedno drugo pitanje: Da li država želi doći do istine na sistemski način”, zaključio je Dino Kalesić.
Na okruglom stolu govorili su: dr. Muamer Džananović, dr. Merisa Karović – Babić, mr. Mehmed Žilić, Dino Kalesić, dr. Sabina Subašić – Galijatović, prof.dr Izet Šabotić, prof.dr Sead Selimović, mr. Omer Zulić i mr. Jasmin Jajčević.
