Evropska unija i formalno počinje mukotrpni proces vlastitog reformiranja kako bi bila spremna za prijem novih članica, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Ministri za opće i poslove Evropske unije danas stižu u još uvijek vrući španski grad Murcia. Oni će se večeras sastati na večeri i na radnim sastancima u četvrtak kako bi razgovarali o tome kako će se EU morati promijeniti kako bi napravila mjesta za nove članice — Moldaviju, zapadni Balkan i Ukrajinu, piše Politico.eu.
Nakon večerašnje večere, ministri će u četvrtak ujutro biti podijeljeni u tri grupe kako bi radili na tri teme: "institucionalni izazovi", "postepena integracija" i "uticaj [proširenja] na politike EU".
Današnje i sutrašnje aktivnosti imaju za cilj da utu put za samit šefova vlada ili država EU u Alhambri u oktobru.
Njemački kancelar Olaf Scholz želi iskoristiti tu priliku da jasno uspostavi vezu između proširenja i reformi EU, kako bi Unija bila spremna funkcionirati sa 35 članica. Cilj je i da konsenzus i veto ne budu "kičma" donošenja svih odluka EU.
Sastanak Vijeća za evropske poslove danas jedan je od važnijih.
Na njemu bi se trebali definirati neki osnovni - temeljni uslovi za unutarnju reformu EU.
Države kandidati za članstvo pomno prate aktivnosti na reformiranju sistema odlučivanja EU, a to pitanje pogotovo zanima aktuelne članice ovog prestižnog bloka.
Zajedno sa Scholzom, francuski predsjednik Emmanuel Macron i nekoliko drugih čelnika EU također žele osigurati da postoji jasna veza između proširenja i reformi EU prije nego što se otvore pregovori o pristupanju.
U fokusu jeste Ukrajina. Pa i Moldavija.
Ali, zanimljivo, i Bosna i Hercegovina dolazi sve više do izražaja.
Klub država koje smatraju da se početak pregovora treba krajem ove godine odobriti i za našu zemlju raste.
Slovenija snažno zagovara da se na predbožićnom samitu Evropskog vijeća, koje okuplja šefove država ili vlada članica EU, u paketu donese odluka da se počne s pregovorima o članstvu i naše zemlje.
Hrvatska je čvrsto uz nju, a tu su i Italija, Češka, Slovačka, Mađarska iz svojih razloga...
Francuska i Njemačka još nemaju čvrsto definiran stav, mada se ne protive, dok je posebno Holandija suzdržana.
Slovenačko-hrvatski stav je da se odluka o početku pregovora novim državama s kandidatskim statusom donese u paketu.
U ljeto prošle godine EU je dala kandidatski status Ukrajini i Moldaviji. Malo kasnije, pred kraj prošle godine, ista je odluka donesena i za BiH.
Sada Ljubljana i Zagreb aktivno rade na tome da se sve tri te države stave u jedan paket i počnu se pregovori o ulasku.
Zasad, takva odluka nije baš vjerovatna. Većinsko raspoloženje unutar Evropskog vijeća je da se Ukrajini i Moldaviji odobri početak pregovora. BiH će još malo sačekati, iako je i za našu zemlju spremno pozitivno Mišljenje Evropske komisije o napretku za proteklu godinu.










