"Obustava sredstava mogla bi poslužiti kao važan politički signal Evropske komisije u ovoj političkoj krizi. Smatramo da je to i u interesu stanovništva BiH, kao i njene evropske budućnosti. Time bi EU poslala snažan signal političkom rukovodstvu RS, kao odgovor na njihov nedemokratski i neopravdan potez".
Grupa poslanika Evropskog parlamenta uputila je zahtjev Evropskoj komisiji da se uvedu finansijske sankcije entitetu RS, saznaje politicki.ba.
Kako su u pismu komesaru za proširenje Oliveru Varhelyiju, komesar za susjedstvo i proširenje naveli istaknuti predstavnici socijaldemokratske, grupacije zelenih i liberala, koje čine gotovo polovinu poslanika Evropskog parlamenta, sankcije su zatražene zbog bojkota rada institucija i blokade Bosne i Hercegovine, koju su pokrenuli politički predstavnici bosanskih Srba.
Tineke Strik (Zeleni), Dietmar Koster (Socijaldemokrati) i Klemen Grošelj (liberali), koji su istovremeno o izvjestitelji u sjeni ovih parlamentarnih grupacija za Bosnu i Hercegovinu izrazili su "duboku zabrinutost zbog trenutne situacije i nedavnih dešavanja u Bosni i Hercegovini (BiH), posebno u pogledu bojkota svih državnih institucija koje je pokrenuo član Predsjedništva BiH iz entiteta RS, a kome su se pridružili i drugi politički predstavnici Republike Srpske", navodi se u pismu.
Ističe se da je trenutna situacija u BiH"složena i izuzetno nesigurna".
"Izražavamo najveću zabrinutost zbog odluka političkog rukovodstva Republike Srpske da bojkotira sav rad državnih institucija dok ne bude povučen zakon o kažnjavanju negiranja genocida, koji je nametnuo bivši visoki predstavnik.
Nespremnošću da učestvuju u bilo kakvom radu državnih institucija i nepriznavanjem legitimne odluke visokog predstavnika, političko vodstvo RS podriva demokratske državne strukture BiH i njen ustav, kao sastavni dio Dejtonskog sporazuma, čime se ugrožava ukupna stabilnost zemlje, ali i cijele regija.
Nedavne prijetnje člana Predsjedništva BiH iz RS otcjepljenjem, formiranjem vojske RS, jačanjem policije RS vojnom opremom i ukidanjem institucija na državnom nivou izravna su, mada kratkoročna prijetnja demokratiji i miru Bosne i Hercegovine.
Osim što izražavamo duboku zabrinutost, željeli bismo ukazati i na konkretnu mjeru koju bi Evropska komisija mogla donijeti i time odgovoriti na bojkot.
Uredba 2018/0247 (COD) o uspostavljanju Predpristupnog instrumenta pomoći (IPA III) predviđa odredbe o uslovljavanju finansiranja povezanom sa učinkom reformi u oblasti vladavine prava, osnovnih prava i demokratije. U slučaju značajne regresije ili stalnog nedostatka napretka, pomoć se treba modulirati u skladu s tim.
Praktična implikacija trenutnog bojkota je da su sve smislene reforme ili napredak u procesu pristupanja BiH onemogućen.
Budući da RS također ima koristi od finansiranja IPA III, mišljenja smo bi odgovor na proglašeni bojkot trebao biti u pokretanju Uredbe 2018/0247 (COD)", stoji u pismu.
Potpisnici ističu da bi Evropska komisija morala pokrenuti sankcije prema entitetu RS i političkim predstavnicima bosanskih Srba, te uskratiti novac iz IPA fondova.
Ta bi mjera trajala sve dok traje i proglašeni bojkot, ističu oni.
"Obustava sredstava mogla bi poslužiti kao važan politički signal Evropske komisije u ovoj političkoj krizi. Smatramo da je to i u interesu stanovništva BiH, kao i njene evropske budućnosti. Time bi EU poslala snažan signal političkom rukovodstvu RS, kao odgovor na njihov nedemokratski i neopravdan potez", navodi se u pismu Tineke Strik, Dietmara Köstera i Klemena Grošelja.
