Senka Krivić, koja je kako sama ističe, oduvijek imala afinitiete prema nauci, trenutno radi na poziciji istraživačice u oblasti vještačke inteligencije na univerzitetu King’s College London u Londonu. Ona je svoje Bachelor i Master studij završila na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu, pri Odsjeku za automatiku i elektroniku, dok je doktorski studij završila na Fakultetu za matematiku, informatiku i fiziku, Odsjek za informatiku, Univerzitet u Inzbruku, Austrija. Njen sadašnji uspjeh zahtijevao je mnogo rada i odricanja na koje je je od samog početka bila spremna.
Odlazak na doktorske studije u Austriju
Nakon što je završila studije elektrotehnike, Senka je radila kao inženjer nešto više od godinu dana u Sarajevu. U tom periodu je shvatila da ukoliko se želi baviti naučno-istraživačkim radom potreban joj je doktorat.
"Budući da sam željela istraživati u oblastima robotike i vještačke inteligencije, konkretnije robotskog učenja, poslala sam aplikacije profesorima u laboratorijama u Evropi koje se bave baš tim oblastima. Nakon intervjua, dobila sam poziciju asistenta u nastavi na dojelu za informatiku Univerziteta Inzbruk i istraživača na EU-FP7 projektu SQUIRREL kao i poziciju PhD studenta u grupi Inteligentni i interaktivni sistemi", govori Senka.
Napominje kako je doktorski studij u Austriji koncipiran tako da uključuje samo nekoliko predmeta odnosno seminara, koje student uglavnom odslušaju u prvih godinu do godinu i pol dana, a glavni fokus je na naučno-istraživačkom radu. Pored samog koncepta studija, za koji ističe kako je zaista izvrstan jer studentima nudi mogućnost da izučavaju najveća trenutna dostignuća u oblasti nauke i tehnologije, sistem je usmjeren ka tome da studenti upoznaju, prezentiraju svoje ideje i radove i diskutiraju sa najvećim umovima današnjice kroz različite seminare, konferencije, radionice i gostujuća predavanja.
Senka
napominje kako je bila svjesna mogućih izazova odlaskom na studije u Austriju,
jer odlazak u svaku novu sredinu zahtijeva period adaptacije kroz koji je lako
prošla.
No, njoj je najveći izazov predstavljalo prilagoditi se tome da treba razmišljati i raditi kao istraživačica.
.jpg)
"Pored standardnih izazova koje iskusi skoro
svaki doktorant, ja bih možda navela da je usvajanje načina ramišljanja kao
istraživača u pravom smislu te riječi bio najveći izazov.
Taj koncept je nešto što kod nas, bar dok sam ja studirala, nije uopće bilo zastupljeno", prisjeća se ona.
Iskustvo rada i školovanja na tri različita univerziteta u tri države
Budući da ona ima iskustvo sa tri univerziteta i kao studentica i kao predavačica/asistentica u nastavi (Univerzitet u Sarajevu, Univerzitet u Inzbruku, King’s College Londion), napravila je paralelu obrazovnog sistema u BiH i u inostranstvu. Primjećuje kako je proces obrazovanja u BiH jako rigidan i orjentiran ka lokalnim (nekadašnjim) industrijskim potrebama, dok su druga dva univerziteta vani više istraživački orjentirani i fleksibilniji u smislu konstantnog uvođenja novih predmeta i adaptacije postojećih, prateći najnovija otkrića i dostignuća, kao i trendove u tehnologiji. Ističe također kako se u Austriji i Velikoj Britaniji kurikulum revidira svako dvije godine dok je ona kao studentica u BiH slušala neke od jako zastarjelih predmeta.
"Pored kurikuluma koji je ažuran, profesora koji su svjetski poznati stručnjaci, studenti i u Velikoj Britaniji i u Austriji imaju jako veliki broj izbornih predmeta koje mogu odabrati i time sami kreirati svoj studij. Ukoliko žele, i bachelor a i master student se mogu uključiti u načno-istraživački rad neke od istraživačkih grupa na fakultetu. Pored toga, što je meni lično mnogo značilo, dostupnost raznovrsne opreme, robota, laboratorija kao i pristup skoro svim bazama naučnih radova prilično je jedonostavan", goviori Senka.
Bez obzira na sve izazove s kojima se već decenijama susreće obrazovni sistem u BiH, Senkin dugoročni cilj jeste osnivanje naučno-istraživačkog laboratorija ili grupe pri jednom od univerziteta u Bosni i Hercegovini.To dakle, podrazumijeva njen povratak u našu državu, obzirom da trenutno živi na relaciji London - Sarajevo.
"Planiram se vratiti, odnosno već sam u procesu vraćanja u BiH. Kada sam odlazila na doktorske studije, moja namjera je bila da se vratim po završetku u BiH. Međutim, još u toku studija sam dobila više ponuda koje je teško bilo odbiti i stoga sam svoj boravak van BiH produžila za još par godina," govori ona.
Vjeruje da se od promjena u obrazovnom sistemi za sada čini ostvarivim revidiranje nastavnog procesa i predmeta tako da prate potrebe lokalne industrije ali i svjetske kao i da prate naučno-istraživačke tokove i trendove.
"Portebno je motiviranje studenata ali i naučno-nastavnog kadra za naučno-istraživački rad koji je stavljen u sasvim drugi plan na BiH univerzitetima dok je vani to primarno. Pored toga bilo bi poželjno osnovati naučno-istaživačke grupe i koncentrirati se na predmete koje se nude studentima oko rada tih grupa tako da studenti mogu vidjeti i iskusiti primjenu naučenog", dodaje Senka.
Bosna i Hercegovina ne održava kontakt s mladim ljudima koji odlaze iz države niti ima program reintegracije
Ona primjećuje kako je BiH društvo podijeljeno u stavu prema odlasku mladih iz BiH. Postoje pojedinci koji misle da su mladi ljudi koji studiraju iskoristili priliku koja im se nudi i da se ne bi trebali vraćati jer u BiH nema budućnosti, dok neki drugi na iste te gledaju kao “izdajnike”. Postoji i grupa ljudi koja misli da je super to što mladi odlaze vani da unaprijede svoje znanje i da se trebaju vratiti i u BiH iskoristiti to naučeno. S druge strane, ističe kako nije upoznata da li naše institucije uopće održavaju kontakt s mladima koji odlaze u inostranstvo.
"Nisam sigurna da li uopće postoji neka evidencija mladih ljudi koji odlaze, da se održava kontakt sa njima ili da postoje programi reintegracije, što je slučaj sa nekim drugim zemljama koje vode evidenciju i održavaju kontakt kroz ambasade ili imaju programe motivacije povratka stručnjaka iz inostranstva npr. tako što im nude benefite smanjenog poreza nekoliko godina i slično", govori Senka.
Podaci kojima raspolaže Western Balkans Alumni Association (WBAA), ukazuju na to da niti jedna državna institucija u BiH ne vodi evidenciju o mladim ljudima iz BiH koji odlaze u inostranstvo na školovanje čak ni preko svojih ambasada. S druge strane, WBAA BiH, je prošle godine pokrenula kampanju prikupljanja podataka o broju mladih ljudi koji se nalaze na studijama u inostranstvu, te je ustanovljeno da širom svijeta studira skoro 10.000 mladih ljudi iz BiH.
.jpeg)
_xs.jpg)
