Objavljen još jedan "non-paper": Srbi na sjeveru Kosova dobijaju autonomiju

Vodeći dnevni list na Kosovu, Koha Ditore objavio je dokument za koji tvrdi da je "non-paper", koji su satavile Francuska i Njemačka.

Prema tekstu Koha Ditore, na Kosovu bi se stvorio "autonomni okrug sjevernog Kosova" u skladu sa zakonima i Ustavom Kosova. Srpska pravoslavna crkva imat će "privilegirani status", dok je Srbija nakon ratifikacije pravno obavezujućeg sporazuma dužna da "neće ometati članstvo Kosova u međunarodnim i regionalnim organizacijama"

U redakciju novina stigao je dokument za koji se kaže da je "non-paper" koji su pripremile Njemačka i Francuska, kao zajedničku inicijativu ove dvije zemlje za nastavak dijaloga i njegovo zaključivanje konačnim sporazumom. Autentičnost ovog dokumenta novine nisu mogle potvrditi, ali neke diplomate s kojima je Koha Ditore kontaktirala, manje-više su potvrdile da su tačke navedene u njemu u skladu s onim o čemu se očekuje da će se razgovarati u dijalogu.

Navodi se da će ove napore podržati članice EU i Sjedinjene Američke Države.

U pismu se navodi da će Evropska unija i dalje olakšati proces koji će dovesti do potpisivanja pravno obavezujućeg sporazuma između dviju strana, kako bi se riješila sva neriješena pitanja, kako bi se krenulo naprijed na evropskom putu i stvorile mogućnosti. poboljšanja života ljudi. Kosovo ne bi trebalo nametati trgovinske barijere Srbiji, dok bi Srbija trebala poštovati status quo u pogledu međunarodnog prisustva Kosova. Obje strane morat će poštivatimoratorij na međunarodnoj sceni.

"Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji predstavlja Beograd, i premijer Aljbin Kurti, koji predstavlja Prištinu, vodit će rasprave za finalizaciju sporazuma o normalizaciji odnosa između stranaka. Proces bi trebao biti završen prije kraja februara 2022. godine", kaže se u ovom dokumentu.

Proces će se, prema istom dokumentu, temeljiti na nekoliko ključnih elemenata, poštujući Parišku povelju, Završni akt iz Helsinkija i Vodeća načela Kontaktne grupe za određivanje statusa Kosova iz 2005. godine i osiguravanje sprovođenja svih postignutih tokom dijaloga u Briselu.

Što se tiče sporazuma koji bi trebao sadržavati ovaj dokument, predlaže se da će "svaka od strana, prema međunarodnom pravu, poštivati suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost druge strane."

"Strane potvrđuju da će regulirati svoje granice i razgraničiti se samo uzajamnim dogovorom, da će sporove rješavati mirnim putem i da će se suzdržati od prijetnji ili upotrebe nasilja u skladu s evropskim duhom rješavanja sporova dijalogom. Obje strane trebaju težiti jačanju međusobnog povjerenja, dobre volje i tolerancije i zajednički će raditi na promociji mira, stabilnosti i razvoja u regiji.

EU bi u ime obje strane trebala angažirati neovisno tijelo za razgraničenje".

Strane bi se takođe trebale dogovoriti o uspostavljanju "autonomnog okruga sjevernog Kosova" kao posebne administrativne jedinice regionalne samouprave na Kosovu, koja bi imala pravo reguliranja zakona na regionalnoj osnovi u oblastima ekonomije, finansija, vlasništvo nad infrastrukturom, kulturom, obrazovanjem, zdravstvom, socijalnom zaštitom, pravosuđem, policijskom službom, urbanim razvojem i evropskom saradnjom, u skladu sa Ustavom Kosova i zakonodavstvom lokalne samouprave”.

Prema ovom planu, čiju istinitost novine nisu mogle potvrditi, "Autonomni okrug Sjeverno Kosovo" obuhvatao bi teritoriju gradova Zvečan sa 35 sela, Leposavić sa 72 sela, Sjevernu Mitrovicu i katastarsku zonu grad Zubin Potok sa 63 sela".

Dokument takođe predlaže poseban status za Srpske pravoslavne crkve na Kosovu kako bi se osiguralo ono što se naziva njihovom "nesmetanom aktivnošću". Prema ovom dokumentu, "Crkva i njena unutrašnja organizacija trebaju biti priznati kao samoupravna strana političkog i ustavnog sistema Kosova, vlasništvo treba biti nepovredivo i da uživaju privilegiran status”.

Zaštićena područja trebala bi obuhvatati više od 40 crkava i kulturnih znamenitosti. Pravoslavnu crkvu na Kosovu, kao suštinski dio Srpske pravoslavne crkve, u skladu sa ustavnim promjenama, trebalo bi da vodi Patrijarh Srpske pravoslavne crkve, koji bi trebalo da ima sjedište u Pećkoj patrijaršiji.

Strane bi takođe uspostavile ekonomsku zonu u Mitrovici kao katalizator za ekonomski razvoj sa obje strane granice i u skladu sa konceptom evropskih regija.

Obje strane morale bi izvršiti ustavne promjene kako bi osigurale provedbu pravno obavezujućeg sporazuma.

"Nakon ratifikacije pravno obavezujućeg sporazuma, Srbija se slaže da se neće usprotiviti kosovskim aplikacijama za članstvo "u međunarodnim, multilateralnim ili regionalnim organizacijama i u instrumentima čiji je Srbija već članica", navodi se u dokumentu.

Strane se slažu da dvije države ne mogu predstavljati jedna drugu na međunarodnoj sceni. Obje strane priznaju suverenitet dviju država na njihovom teritoriju.

U dokumentu se takođe pominju načini na koje bi se regulirali međudržavni odnosi između Kosova i Srbije. Oni bi "poštovali neovisnost i nezavisnost jedni drugih u svojim unutrašnjim i vanjskim poslovima".

Stranke bi razmijenile "stalne misije" i bile bi smještene u "sjedištu odgovarajućih vlada". Praktična pitanja rješavala bi se prema Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima.

Strane bi također osnovale "Vijeće za uzajamno prijateljstvo", koje bi se sastajalo jednom godišnje kako bi osiguralo provedbu pravno obavezujućeg sporazuma.

Visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell poduzet će pregovarački proces i organizirati, uz podršku Njemačke i Francuske, sastanak u Parizu u junu 2021. godine.

"Visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell, nakon sklapanja pravno obavezujućeg sporazuma, podnijet će izvještaj u septembru 2022. Generalnoj skupštini UN-a, u skladu s mandatom Rezolucije A / 64 / L65 / Rev.1.", navedeno je u ovom „non-paperu“, prenosi Koha.