Američki birači danas, 3. novembra, izlaze na kongresne izbore koji predstavljaju najveći politički test za predsjednika Donalda Trumpa od njegovog povratka u Bijelu kuću. U središtu izborne borbe nalazi se kontrola nad Kongresom, a republikanci pokušavaju sačuvati većinu u oba doma, dok demokrate nastoje preuzeti barem jedan od njih i tako ograničiti predsjednikovu političku moć.
Prema izvještajima CNN-a i Reutersa, izbori se održavaju u atmosferi nezadovoljstva dijela američkih birača rastom životnih troškova, ekonomskom politikom administracije i ratom s Iranom, koji je dodatno povećao cijene energenata.
Bira se svih 435 članova Predstavničkog doma i 35 od ukupno 100 senatora. Istovremeno se održavaju izbori za guvernere u 36 saveznih država, kao i hiljade izbora za državne parlamente i lokalne funkcije.
Demokratama je za preuzimanje većine potrebno osvojiti najmanje tri dodatna mjesta u Predstavničkom domu i četiri u Senatu, uz zadržavanje postojećih pozicija. Upravo se Senat smatra posebno zahtjevnim političkim izazovom jer demokrate moraju ostvariti uspjeh i u saveznim državama koje su na predsjedničkim izborima 2024. godine uvjerljivo podržale Trumpa.
Reuters navodi da predizborna istraživanja i procjene nezavisnih analitičara ukazuju na mogućnost demokratskog preuzimanja Predstavničkog doma, dok je borba za Senat znatno neizvjesnija.
Posebna pažnja usmjerena je na Mičigen, gdje se za senatorsko mjesto bore demokrata Abdul El-Sayed i republikanac Mike Rogers. Izborna utrka dodatno je zaoštrena nakon što je demokratska političarka Haley Stevens, koja je izgubila stranačke predizbore od El-Sayeda, podržala njegovog republikanskog protivnika.
El-Sayed, koji zagovara univerzalnu zdravstvenu zaštitu i kritizira izraelsku politiku, mogao bi postati prvi musliman izabran u američki Senat. Njegova kandidatura istovremeno predstavlja važan test političkog utjecaja progresivnog krila Demokratske stranke.
Jedna od najpraćenijih utrka vodi se i u Teksasu, gdje demokrata James Talarico pokušava pobijediti republikanskog državnog tužioca Kena Paxtona. Republikanci se u toj saveznoj državi oslanjaju na dugogodišnju izbornu dominaciju, dok demokrate pokušavaju iskoristiti nezadovoljstvo dijela birača i političke kontroverze povezane s Paxtonom.
U kampanju se uključio i milijarder Elon Musk, koji je izdvojio velika finansijska sredstva za podršku republikanskim kandidatima.
U Kanzasu se demokrata Adam Hamilton, protestantski pastor, suprotstavlja republikanskom senatoru Rogeru Marshallu. Predizborna istraživanja pokazala su tijesnu utrku u državi u kojoj demokrate gotovo jedno stoljeće nisu osvojile mjesto u američkom Senatu.
Posebno je značajna i utrka u Mejnu, gdje republikanska senatorica Susan Collins pokušava osvojiti šesti mandat. Njen protivnik je demokrata Troy Jackson, bivši predsjednik državnog Senata.
Na Aljasci se demokratska kandidatkinja Mary Peltola suprotstavlja republikanskom senatoru Danu Sullivanu. Kampanju su obilježile optužbe da je demokratski izborni štab učestvovao u pronalaženju kandidata s istim imenom i prezimenom kao republikanski senator, što je Peltola negirala. Američko Ministarstvo pravde pokrenulo je istragu, a sud je odbacio jedan od zahtjeva administracije povezanih s potvrđivanjem izbornih rezultata.
Značajne senatorske utrke vode se i u Ajovi, Nebraski, Ohaju i Južnoj Karolini, gdje republikanci brane postojeće pozicije.
Borba za Predstavnički dom odvija se u desetinama izbornih jedinica koje analitičari smatraju konkurentnim. Reuters navodi da je približno 47 utrka u središtu pažnje, dok se u velikoj većini preostalih izbornih jedinica očekuje nastavak dosadašnje stranačke dominacije.
Trump je tokom posljednjih sedmica održao više od dvadeset predizbornih skupova, uglavnom u državama koje su ga podržale na predsjedničkim izborima 2024. godine. Svojim pristalicama poručivao je da glasaju kao da se njegovo ime nalazi na glasačkom listiću.
Republikanska kampanja usmjerena je na pitanja imigracije, sigurnosti, poreza i kritike demokratskih kandidata, koje Trump predstavlja kao predstavnike radikalne ljevice.
Demokrate, s druge strane, nastoje izbore pretvoriti u izjašnjavanje o ekonomskim rezultatima administracije, carinskoj politici, rastu cijena i američkom vojnom angažmanu protiv Irana.
Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da je pristupačnost osnovnih životnih potreba među najvažnijim pitanjima za birače. Rat s Iranom i poskupljenje goriva dodatno su opteretili republikansku kampanju.
Izbori imaju i neposredne posljedice za funkcioniranje američkih institucija.
Ukoliko demokrate preuzmu Predstavnički dom, moći će pokretati parlamentarne istrage protiv Trumpove administracije, zahtijevati dokumentaciju od saveznih institucija i koristiti kontrolu nad zakonodavnim postupkom kako bi ograničili predsjednikove inicijative.
Preuzimanje Senata imalo bi još ozbiljnije posljedice za Bijelu kuću. Demokratska većina mogla bi blokirati predsjednička imenovanja, uključujući eventualne nove sudije Vrhovnog suda, te otežati potvrđivanje visokih zvaničnika administracije.
Ako republikanci zadrže kontrolu nad oba doma, Trump će imati znatno povoljnije političke uslove za provođenje zakonodavnog programa tokom druge polovine mandata.
Izborna kampanja obilježena je i sporovima oko izbornih pravila. Trumpova administracija pokrenula je pravne postupke povezane s glasanjem u Kaliforniji i na Aljasci. Vrhovni sud SAD-a odbio je u ponedjeljak hitan zahtjev administracije u predmetu koji se odnosi na kalifornijske glasačke listiće.
Demokratski zvaničnici upozoravaju na mogućnost osporavanja izbornih rezultata, pozivajući se na Trumpove ranije tvrdnje o izbornim nepravilnostima. Republikanci, međutim, insistiraju na provjeri zakonitosti glasanja i izbornih procedura.
CNN je za izbornu noć najavio opsežno izvještavanje iz Vašingtona i saveznih država u kojima se vode najvažnije utrke. Posebna pažnja bit će usmjerena na Mičigen, Teksas, Mejn, Ajovu, Ohajo, Džordžiju, Kaliforniju i druge države u kojima rezultati mogu utjecati na raspodjelu kongresnih mandata.
Prva biračka mjesta zatvarat će se večeras prema američkom vremenu, odnosno tokom noći po srednjoevropskom vremenu. Rezultati pojedinih utrka mogli bi biti poznati relativno brzo, dok bi prebrojavanje glasova u tijesnim nadmetanjima moglo potrajati nekoliko dana.
Izbori se pažljivo prate i izvan Sjedinjenih Američkih Država, posebno u Evropi, gdje se njihov ishod posmatra kroz budućnost transatlantskih odnosa, američku trgovinsku politiku, NATO, podršku Ukrajini i razvoj sukoba na Bliskom istoku.
Bez obzira na raspodjelu kongresnih mandata, Trump će ostati predsjednik SAD-a, ali će novi odnos snaga u Kongresu odrediti koliko će političkog prostora imati za provođenje svojih odluka do predsjedničkih izbora 2028. godine.
