Alternativa za Njemačku (AfD) osvojila je najviše glasova na izborima u njemačkoj saveznoj državi Meklenburg-Zapadna Pomeranija, dok je Ljevica izbila na prvo mjesto u Berlinu, pokazuju prve projekcije nakon zatvaranja birališta.
Prema početnim projekcijama koje je objavio Deutsche Welle, AfD u Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji osvaja 37 posto glasova, dok je Socijaldemokratska partija Njemačke (SPD) odmah iza nje sa 35,5 posto.
Posebno težak rezultat bilježi Kršćansko-demokratska unija (CDU) kancelara Friedricha Merza. Prema prvim projekcijama, CDU osvaja svega 5,5 posto glasova i nalazi se neposredno iznad izbornog praga od pet posto potrebnog za ulazak u pokrajinski parlament.
Ukoliko se takav rezultat potvrdi nakon prebrojavanja glasova, CDU bi zabilježio najlošiji rezultat u historiji stranke u Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji.
AfD je, nasuprot tome, napravio veliki skok. Na prethodnim pokrajinskim izborima 2021. godine osvojio je 16,7 posto glasova, dok je SPD tada uvjerljivo pobijedio sa 39,6 posto. CDU je prije pet godina imao 13,3 posto.
Rezultat predstavlja još jedan veliki politički test za Merza, samo dvije sedmice nakon snažnog rezultata AfD-a u Saksonija-Anhalt.
Reuters je još prije otvaranja birališta ocijenio da bi rezultat u Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji mogao dodatno pojačati pritisak na njemačkog kancelara. CDU je tokom kampanje bio suočen s mogućnošću da čak ostane ispod izbornog praga.
Još 18. septembra posljednje istraživanje ZDF-a pokazivalo je gotovo izjednačenu utrku SPD-a i AfD-a. SPD je tada bio na 37, a AfD na 36 posto, dok je CDU imao šest posto. Prve izborne projekcije sada pokazuju da je AfD prešao u vodstvo.
Potpuno drugačija politička slika dolazi iz Berlina.
Prema prvim projekcijama, Ljevica osvaja 24,5 posto glasova, što je rast od čak 12,3 procentna poena u odnosu na prethodne izbore.
CDU je drugi sa 20 posto, uz pad od 8,2 procentna poena, dok AfD zauzima treće mjesto sa 16 posto, što predstavlja rast od 6,9 procentnih poena.
Rezultat Ljevice još je značajniji kada se uporedi s prethodnim izborima. Na ponovljenim izborima 2023. CDU je osvojio 28,2 posto, SPD i Zeleni po 18,4, Ljevica 12,2, a AfD 9,1 posto glasova.
Rast Ljevice tokom kampanje bio je vidljiv i u istraživanjima javnog mnijenja. Deset dana prije izbora istraživanje Infratest dimapa za ARD davalo joj je 21 posto, CDU-u 20, AfD-u 18, Zelenima 16, a SPD-u samo 12 posto.
Jedno od centralnih pitanja berlinske kampanje bila je stambena kriza. Cijene najma u njemačkoj prijestolnici gotovo su udvostručene od 2014. godine, dok procjene pokazuju da bi Berlinu do 2040. moglo nedostajati još 211.000 stanova.
Ljevica je kampanju snažno usmjerila na ograničavanje stanarina, socijalnu stanogradnju i veću zaštitu stanara, dok su se CDU i druge stranke zalagale za drugačije modele povećanja ponude stanova.
Izbori u Berlinu i Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji imaju značaj i izvan te dvije savezne države jer dolaze u trenutku velikog pritiska na Merza i njegovu saveznu vladu.
Njemački kancelar je zbog mogućih političkih posljedica ovih izbora odustao i od planiranog odlaska na Generalnu skupštinu Ujedinjenih nacija u Njujorku. AP navodi da unutar CDU-a raste nezadovoljstvo nakon niza izbornih neuspjeha, iako vodeći ljudi stranke zasad javno ne traže Merzovu ostavku.
Prve projekcije posebno će pojačati raspravu o odnosu tradicionalnih njemačkih stranaka prema AfD-u. CDU odbija koaliciju s AfD-om, ali i saradnju s Ljevicom, što nakon velikog rasta stranaka na političkim polovima dodatno komplikuje formiranje stabilnih većina.
Brojke objavljene neposredno nakon zatvaranja birališta predstavljaju projekcije, a ne konačne rezultate. Rezultati će se mijenjati kako bude odmicalo prebrojavanje glasova.
