Euractiv pred izbore u BiH: Građani koji nisu dio tri konstitutivna naroda i dalje ne mogu biti kandidati za Predsjedništvo

Dok se Bosna i Hercegovina približava općim izborima 4. oktobra, evropski portal Euractiv otvorio je pitanje koje tokom dosadašnje predizborne kampanje nije među dominantnim temama – položaj građana koji ne pripadaju jednom od tri konstitutivna naroda i kojima je i dalje onemogućeno kandidiranje za određene najviše državne funkcije.

U tekstu pod naslovom „As Bosnians prepare to vote, some lament being ‘second-class citizens’“, Euractiv piše o građanima koji se izjašnjavaju kao „ostali“ i posljedicama ustavnog sistema prema kojem su određene funkcije rezervirane za pripadnike konstitutivnih naroda.

Prema odluci CIK-a, opći izbori održavaju se u nedjelju, 4. oktobra. Birači će, između ostalog, neposredno birati članove Predsjedništva BiH, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Predstavnički dom Parlamenta FBiH, NSRs, predsjednika i potpredsjednike Rs te kantonalne skupštine.

Međutim, mogućnost kandidiranja nije jednaka za sve državljane BiH.

Problem je Evropski sud za ljudska prava utvrdio još presudom u predmetu Sejdić i Finci, a nakon nje uslijedile su presude u predmetima Zornić, Pilav i drugim slučajevima. U predmetu Zornić, na primjer, utvrđena je diskriminacija jer se Azra Zornić izjašnjava kao građanka Bosne i Hercegovine, a ne kao pripadnica jednog od tri konstitutivna naroda, zbog čega nije mogla biti kandidatkinja za Predsjedništvo BiH niti Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Vijeće Evrope navodi da grupa predmeta Sejdić i Finci obuhvata diskriminaciju ljudi kojima je onemogućeno kandidiranje za Predsjedništvo BiH i Dom naroda zato što ne pripadaju konstitutivnom narodu ili ne ispunjavaju kombinaciju etničkog i teritorijalnog uslova. Presude još nisu provedene.

Posebno je zanimljivo da se pitanje ponovo otvara neposredno pred izbore, dok institucije Vijeća Evrope i dalje upozoravaju na problem.

U Akcionom planu Vijeća Evrope za BiH za period 2026–2029. navodi se da izvršenje grupe presuda Sejdić i Finci još čeka te da u zemlji nema strategije na državnom nivou za borbu protiv diskriminacije niti zaštitu manjina. Dokument upozorava i da izborni periodi dodatno pojačavaju diskriminatorni govor i govor mržnje.

Vijeće Evrope istovremeno u BiH provodi projekat čiji je cilj povećavanje transparentnosti i inkluzivnosti izbora. Jedan od njegovih ciljeva jeste povećavanje svijesti o ulozi manjina, žena i mladih u izbornom procesu. Za projekat je izdvojeno 600.000 eura.

Situaciju dodatno komplikuje razvoj predmeta Kovačević protiv BiH.

Prvostepeno vijeće Evropskog suda za ljudska prava 2023. zaključilo je da postojeći sistem privilegira tri konstitutivna naroda i daje etničkoj pripadnosti prednost nad drugim političkim, ekonomskim, socijalnim i filozofskim opredjeljenjima birača.

Međutim, Veliko vijeće Evropskog suda za ljudska prava 25. juna 2025. prihvatilo je prigovore BiH na dopuštenost aplikacije Slavena Kovačevića. U konačnoj presudi Sud je zaključio da je aplikant zloupotrijebio pravo na predstavku i da nije imao status žrtve potreban za vođenje tog postupka. Kompletna presuda objavljena je 1. oktobra 2025.

Ta odluka, međutim, nije ukinula ranije presude poput Sejdić i Finci, Zornić i Pilav niti obavezu BiH da otkloni diskriminaciju utvrđenu tim presudama.

Zbog toga će i na izborima 4. oktobra građani BiH izaći na birališta bez ustavne i izborne reforme kojom bi bile provedene te odluke Evropskog suda za ljudska prava.

Euractiv upravo tu činjenicu stavlja u središte svoje predizborne priče – gotovo 17 godina nakon prve presude iz Strazbura, dio državljana Bosne i Hercegovine i dalje nema jednako pravo kandidiranja za neke od najvažnijih funkcija u državi.