Često se, ne bez osnova, tvrdi da je Kosovo najnaprednija demokratija na zapadnom Balkanu, što potvrđuju i nekoliko važnih međunarodnih indeksa, poput Izvještaja o demokratiji Instituta V-Dem, piše portal Sbunk.org.
Ovo dostignuće nije samo rezultat unutrašnjih društvenih procesa, već je povezano i s činjenicom da izgradnju kosovske države osmišljavaju, podržavaju i nadgledaju najnaprednije zapadne demokratije, na premisama liberalne demokratije, sistema vlasti zasnovanog na podjeli vlasti, slobodnim izborima, slobodi medija i zaštiti temeljnih sloboda i ljudskih prava.
U tom kontekstu, liberalna demokratija na Kosovu nije nastala spontano. Zapad je obezbijedio politička, pravna i finansijska sredstva kako bi se izbjeglo klizanje u model tzv. „balkanskih sultanata“, odnosno izbornih autokratija.
Pod tim pojmom podrazumijevaju se politički sistemi u kojima su lideri toliko dominantni da gotovo poistovjećuju državu sa sobom, koristeći institucije i resurse za očuvanje vlasti i slabljenje kritike, uz formalno postojanje političke konkurencije čiji je ishod u velikoj mjeri unaprijed određen.
Kosovo je, prema toj ocjeni, uspjelo izbjeći takav model zahvaljujući snažnoj zapadnoj finansijskoj i tehničkoj podršci za izgradnju institucija, jačanje medija i razvoj civilnog društva kao mehanizama društvene odgovornosti.
Iako su ovi instrumenti nesavršeni, oni su ipak doprinijeli važnim demokratskim ishodima, uključujući više rotacija vlasti, relativno visok stepen medijskih sloboda, pa i političke pobjede anti-establišmentskih aktera. Kosovo je, u tom smislu, jedina zemlja u regionu koja je imala nekoliko uzastopnih smjena vlasti.
Danas se Kosovo klasifikuje kao izborna demokratija, što znači da se vlast bira na slobodnim izborima, ali da nadzorne institucije još nisu dovoljno snažne da efikasno ograniče izvršnu moć. Razlog tome se često vidi u nedovoljno razvijenoj demokratskoj tradiciji i političkoj kulturi, čiji razvoj zahtijeva vrijeme.
Međutim, ova dostignuća u saradnji sa Zapadom danas su, prema ocjenama dijela analitičara, pod ozbiljnim pritiskom.
Predstojeći izbori zakazani za 7. juni predstavljaju važan test za politički pravac zemlje. Njihov ishod mogao bi odrediti da li će Kosovo nastaviti put demokratske konsolidacije ili će se kretati ka modelima jače koncentracije vlasti i slabljenja institucionalnih mehanizama kontrole.
U tom kontekstu, premijer Albin Kurti se opisuje kao političar čiji se odnos prema liberalnoj demokratiji mijenjao u zavisnosti od političke pozicije. Dok je bio u opoziciji, često je osporavao legitimitet izabranih vlada i kritikovao institucionalni okvir države.
