Na Općim izborima u Bosni i Hercegovini do 11 sati glasalo je 406.847 birača, odnosno 11,94 posto od ukupno 3.408.517 građana s pravom glasa, pokazuju detaljni podaci Centralne izborne komisije (CIK) BiH.
Prvi presjek izlaznosti pokazuje prilično velike razlike između pojedinih dijelova zemlje. Razlika je vidljiva već na nivou entiteta: u entitetu Rs do 11 sati glasalo je 179.297 od 1.214.449 birača, odnosno 14,76 posto, dok je u Federaciji BiH glasao 219.041 od 2.068.973 birača, što predstavlja izlaznost od 10,59 posto.
U Brčko distriktu pravo glasa ima 77.026 birača, a do 11 sati glasalo ih je 8.509, odnosno 11,05 posto.
Još izraženije razlike vide se kada se podaci analiziraju po općinama i gradovima. Raspon između lokalnih zajednica u kojima je glasanje bilo najintenzivnije i onih s najmanjim odzivom izuzetno je veliki – od više od četvrtine birača koji su već glasali u Han Pijesku do svega nešto više od četiri posto u Dobretićima.
Han Pijesak je na vrhu liste sa izlaznošću od 25,38 posto. Od 3.089 upisanih birača do 11 sati glasala su 784. Odmah iza je Kalinovik, gdje je od 1.717 birača glasao 421, odnosno 24,52 posto.
U Istočnom Starom Gradu izlaznost je dostigla 23,30 posto, u Istočnom Drvaru 21,81, Gacku 20,59, Palama 20,22, a u Trnovu u entitetu Rs 20,02 posto.
Blizu granice od 20 posto bili su Rogatica sa 19,99 posto, Istočna Ilidža sa 19,78, Stolac sa 19,49, Bileća sa 19,39, te Čelinac i Trebinje sa po 19,27 posto.
U Vlasenici je do 11 sati glasalo 19,04 posto birača, Ugljeviku 18,80, Laktašima 18,57, Srpcu 18,38, Jezeru 18,00 i Loparama 17,79 posto.
Među lokalnim zajednicama u Federaciji BiH s većom izlaznošću izdvaja se Stolac, gdje je glasalo 2.048 od 10.508 birača. Visok odziv zabilježen je i u Trnovu u FBiH, gdje je glasalo 17,69 posto birača, Kreševu sa 17,60 posto i Goraždu sa 16,41 posto.
U Banovićima je do 11 sati glasalo 3.566 od 20.649 birača, odnosno 17,27 posto, što je znatno iznad ukupnog prosjeka u Federaciji BiH.
Podaci za najveće gradove također pokazuju značajne razlike.
U Banjoj Luci je do 11 sati glasalo 30.054 od ukupno 194.684 birača, odnosno 15,44 posto. Time je Banja Luka bila osjetno iznad državnog prosjeka, ali i gotovo pet procentnih poena iznad prosjeka Federacije BiH.
U Doboju je glasalo 9.822 od 63.365 birača, što predstavlja izlaznost od 15,50 posto. U Bijeljini je od 111.021 birača glasalo njih 15.648, odnosno 14,09 posto.
Prijedor je bio znatno bliže državnom prosjeku. Od 85.029 birača do 11 sati glasalo je 9.414, odnosno 11,07 posto.
U Zenici, koja ima 101.103 registrirana birača, glasao je 10.751 birač, pa je izlaznost iznosila 10,63 posto.
Tuzla je do 11 sati ostala ispod granice od deset posto. Od 111.738 birača glasalo je njih 11.135, odnosno 9,97 posto.
U Živinicama je izlaznost iznosila 11,35 posto, Gradačcu 11,03, Gračanici 11,77, Srebreniku 9,36, Kalesiji 9,23, a Lukavcu 8,94 posto.
U Zeničko-dobojskom kantonu također su vidljive značajne razlike. Breza je do 11 sati imala izlaznost od 12 posto, Žepče 11,19, Zenica 10,63, Kakanj 10,01, Tešanj 9,88, Zavidovići 9,87, Vareš 9,65, dok je u Maglaju glasalo 10,33 posto birača.
Podaci za područje Sarajeva pokazuju da je izlaznost u svim navedenim općinama bila ispod ukupnog prosjeka na nivou BiH.
Najveću izlaznost među navedenim sarajevskim općinama imao je Novi Grad, gdje je do 11 sati glasalo 12.199 od 117.672 birača, odnosno 10,37 posto.
U Vogošći je glasalo 9,93 posto birača, Novom Sarajevu 9,72, Centru 9,66, Ilijašu 9,55, Ilidži 9,29, dok je u Starom Gradu izlaznost iznosila 8,86 posto.
Razlika između Novog Grada, koji je imao najveću izlaznost među ovim općinama, i Starog Grada iznosila je 1,51 procentni poen.
CIK podatke za Mostar prikazuje prema gradskim izbornim područjima, zbog čega u ovom izvještaju nema jednog zbirnog procenta izlaznosti za cijeli grad.
Najveća izlaznost među prikazanim mostarskim gradskim područjima bila je u izbornom području 6, gdje je glasalo 2.733 od 18.920 birača, odnosno 14,45 posto. U gradskom području 5 izlaznost je iznosila 14,18 posto, području 3 ukupno 13,95, području 4 ukupno 13,39, području 1 ukupno 12,95, a području 2 ukupno 11,72 posto.
U drugim dijelovima Hercegovine izlaznost je bila neujednačena. U Čapljini je do 11 sati glasalo 11,26 posto birača, Čitluku 12,59, Širokom Brijegu 12,81, Ljubuškom 11,70, Neumu 11,44, Posušju 9,81, Prozoru-Rami 9,11, Livnu 8,29 i Kupresu 8,36 posto.
Trebinje je sa 19,27 posto bilo među lokalnim zajednicama s najvećim odzivom u cijeloj zemlji. U Nevesinju je glasalo 15,86 posto birača, Bileći 19,39, Ljubinju 16,90 i Berkovićima 16,70 posto.
U srednjoj Bosni zabilježene su također velike razlike. U Kreševu je izlaznost bila 17,60 posto, Busovači 15,12, Gornjem Vakufu-Uskoplju 14,96, Fojnici 13,38, Vitezu 12,12, Kiseljaku 11,98, Novom Travniku 11,92, Bugojnu 11,70, Travniku 11,69 i Donjem Vakufu 11,56 posto.
Jajce je, međutim, bilo znatno ispod tih vrijednosti. Od 24.780 birača do 11 sati glasalo je 2.068, odnosno 8,35 posto.
Posebno se izdvaja Unsko-sanski kanton, gdje su u nizu gradova i općina zabilježene neke od najnižih stopa izlaznosti u zemlji.
U Bužimu je do 11 sati glasalo 11,67 posto birača, a u Cazinu 9,93 posto. Velika Kladuša imala je izlaznost od 8,42 posto, Bosanska Krupa 8,32, Bihać 7,96, Bosanski Petrovac 7,51, Ključ 7,06, dok je u Sanskom Mostu glasalo samo 6,24 posto birača.
U apsolutnim brojevima, u Bihaću je glasao 4.651 od 58.402 birača, u Cazinu 5.596 od 56.370, Velikoj Kladuši 3.874 od 46.026, Bosanskoj Krupi 2.187 od 26.285, Ključu 1.179 od 16.708, a Sanskom Mostu 2.314 od 37.092 birača.
Na samom dnu liste nalazi se Dobretići, gdje je od 1.587 birača do 11 sati glasalo njih 65, odnosno 4,10 posto.
U Rudom je zabilježena izlaznost od 6,15 posto, Domaljevcu-Šamcu 7,02, Usori 7,67 i Odžaku 8,07 posto.
Za Pale u FBiH u izvještaju je navedena izlaznost od nula posto, odnosno nijedan evidentirani glas od 573 birača. Nula glasova prikazana je i za kategorije glasanja putem pošte i Ambasadu BiH u Dohi, što se u ovom presjeku ne može porediti s izlaznošću na redovnim biračkim mjestima.
Podaci CIK-a tako pokazuju vrlo neujednačen početak izbornog dana. Dok je u nekoliko manjih lokalnih zajednica već do 11 sati glasala približno petina ili čak četvrtina biračkog tijela, u dijelu većih urbanih sredina izlaznost se kretala oko deset posto, a u nekoliko općina bila je i znatno niža.
