Prokletstvo ili prednost: Ukrajina ima 20 posto titanijuma svijeta

Redakcija Mostar

"Ukrajina je jedna od rijetkih zemalja u Evropi koja može iskopavati titan. Od evropskih zemalja, trenutno ga iskopava samo Norveška, i niko drugi".

Rezerve titana u Ukrajini mogu činiti i do 20% ukupnih svjetskih rezervi, što je čini jednim od ključnih igrača u proizvodnji ovog strateškog metala.

Ovo je u intervjuu za RBC-Ukrajina rekla Olena Remezova, doktorica geoloških nauka, šefica Odjeljenja za mineralne resurse Instituta za geološke nauke NAS Ukrajine.

"Vjerujemo u ovo: ako računate rezerve, plus resurse, udio onoga što je nedovoljno istraženo i neproučeno, onda bi to moglo biti svih 20% svjetskih rezervi titana. Rusi su uvijek pisali da mi imamo 1%, što nije tačno. Istina je da će najbolje rusko nalazište titana biti gore od našeg osrednjeg", rekla je.

Zbog toga je Ukrajina jedan od ključnih igrača u proizvodnji ovog strateškog metala.

"Ukrajina je jedna od rijetkih zemalja u Evropi koja može iskopavati titan. Od evropskih zemalja, trenutno ga iskopava samo Norveška, i niko drugi", naglasila je.

Prema Remezovoj, titan ima mnogo primjena, a dodana vrijednost proizvoda od titana je vrlo visoka. Vojno-industrijski kompleks, proizvodnja aviona, modernih brodova, oružje općenito. U svakom segmentu mašinstva je potreban titan.

Ako kombinujete rudarenje titana i litijuma, možete dobiti vrlo moćne baterije za hibridne automobile. Na nekim mjestima, ležišta titana u Ukrajini poklapaju se s ležištima litijuma.

"U Žitomirskoj oblasti postoje nalazišta titana, postoji pojas duž Dnjepra. Također - u području iste Azovske oblasti. Postoje nalazišta u manjim količinama - u Harkovskoj oblasti, Sumskoj oblasti. Možda nisu toliko atraktivna, ali i ona se mogu koristiti jednog dana", rekla je.

"Osim toga, rude titana sadrže skandij i vanadij. A skandij se, inače, nalazi u legurama koje Amerikanci koriste za proizvodnju aviona F-16 i F-35. Za proizvodnju aviona potrebno je nekoliko stotina kilograma njega za izradu modernih legura, jer one pružaju stabilnost", napomenula je Remezova.

Ukrajinska ministrica ekonomije Julija Sviridenko i američki ministar finansija potpisali su 1. maja sporazum o mineralima.

Vlada Ukrajine je 2. maja podnijela parlamentu -  Vrhovnoj Radi - na ratifikaciju sporazum između Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država o osnivanju Investicionog fonda za obnovu.

Odbor za međunarodnu politiku je 6. maja u principu i općenito podržao ratifikaciju sporazuma o mineralima između Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država.

Vrhovna Rada je 8. maja glasala za ratifikaciju sporazuma o osnivanju zajedničkog investicionog fonda između Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država. Za je glasalo 338 poslanika. Niko od izabranih predstavnika nije bio suzdržan niti protiv.

Ranije je premijer Denis Šmihal izjavio da je Ukrajina spremna sarađivati ​​s Evropskom unijom po pitanjima urana, litijum karbonata i titana.

"Ukrajina posjeduje 22 od 30 kritičnih minerala za EU. Po rezervama uranijuma zauzima prvo mjesto u Evropi. Sposobni smo ne samo da pokrijemo vlastite energetske potrebe, već i da izvozimo uranijum, posebno u kontekstu rastuće potražnje za nuklearnom energijom u EU", napomenuo je.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.