U posljednjih nekoliko godina, stabilni novčići (stablecoins) su od nišnog segmenta unutar kripto prostora postali ključni igrači u globalnim plaćanjima. Daleko od toga da budu samo alat za trgovce kriptovalutama, stabilni novčići sve više omogućavaju transakcije u stvarnom svijetu. Uz sve bolju regulativu, rastuće usvajanje i važne prekretnice poput izlaska Circle-a na Njujoršku berzu, stabilni novčići više nisu sporedna priča u velikoj kripto sagi - oni brzo postaju stub digitalne ekonomije. Novi podaci jasno govore o obimu i zamahu ovog trenda, omogućavajući nam da sa sigurnošću gledamo u budućnost ove klase digitalne imovine.
Uspon plaćanja stabilnim novčićima – u brojkama
Prema nedavnom izvještaju analitičke firme Artemis, do maja 2025. ukupna ponuda stabilnih novčića dostigla je 239 milijardi dolara, u odnosu na svega 10 milijardi prije samo pet godina. Danas postoji više od 150 miliona blockchain adresa koje posjeduju stabilne novčiće, dok se dnevno obavlja 10 miliona transakcija. Od januara 2023. do februara 2025, globalno je obavljeno plaćanja u vrijednosti od preko 94,2 milijarde dolara putem stabilnih novčića.
Plaćanja između kompanija (B2B) sada čine 36 milijardi dolara na godišnjem nivou, nadmašujući peer-to-peer (18 milijardi), plaćanja karticama povezana sa stabilnim novčićima (13,2 milijarde) i poslovanja prema potrošačima (3,3 milijarde) - sve segmenti koji brzo rastu.
Ova snažna tendencija rasta potvrđena je i u nalazima kompanije Deloitte, koja 2025. godinu naziva „godinom platnih stabilnih novčića“, navodeći tržišnu kapitalizaciju veću od 200 milijardi dolara i eksploziju novih platformi i primjena van kripto trgovanja, uključujući doznake i B2B plaćanja. Izvještaj Deutsche Bank iz maja 2025. procjenjuje da je tržište stabilnih novčića poraslo sa 20 milijardi u 2020. na 246 milijardi dolara, pri čemu Tether-ov USDT drži kapitalizaciju od 153 milijarde i više od 62% tržišnog udjela.
Iako se procjene blago razlikuju, svi brojevi govore o velikom rastu obima i upotrebe u posljednjih nekoliko godina. Još važnije je to što iza ovih brojki stoji stvarna ekonomska aktivnost: milioni ljudi i kompanija širom svijeta se sve više oslanjaju na blockchain infrastrukturu kako bi efikasno prenosili vrijednost, unutar i van granica.
Prirodna infrastruktura za online plaćanja
Stabilni novčići kombiniraju najbolje iz oba svijeta: relativnu stabilnost tradicionalnih valuta i efikasnost, transparentnost i brzinu blockchain tehnologije. Ova dobitna kombinacija već rješava mnoge slabosti tradicionalnih platnih sistema, uključujući pouzdanost, domet i troškove.
Blockchain mreže na kojima funkcioniraju stabilni novčići pružaju korisnicima veću sigurnost zahvaljujući transparentnosti i zaštiti koju nude, smanjujući ili u potpunosti eliminirajući mogućnost određenih oblika prevara i grešaka u obračunu. U regijama sa nestabilnim lokalnim valutama ili slabom bankarskom infrastrukturom, stabilni novčići nude pouzdanu alternativu za čuvanje i prenos vrijednosti. Konačno, trošak transfera je ključan kod svakog platnog alata. Prema podacima Svjetske banke, prosječna globalna naknada za doznake iznosi oko 6,65%, dok su naknade za prenos stabilnih novčića često gotovo 0%.
Nije iznenađujuće što veliki tradicionalni bankarski i fintech sistemi koji nisu iz kripto sektora testiraju projekte integracije stabilnih novčića. Ova institucionalna eksperimentisanja rasla su čak i u vrijeme kada je regulatorna jasnoća, kao ključ širokog prihvatanja, bila ograničena. Danas se regulatori i zakonodavci u mnogim važnim jurisdikcijama ubrzano prilagođavaju brzini širenja stabilnih novčića, sa propisima koji su već stupili na snagu (npr. MiCA u EU) ili su u zakonodavnom postupku (zakoni GENIUS i STABLE u SAD-u).
Regionalni trendovi: Stabilni novčići na djelu
Iako je rast globalan, obrasci usvajanja stabilnih novčića variraju po regionima. Vrste stabilnih novčića, blockchain mreže koje se koriste i glavne primjene značajno se razlikuju u zavisnosti od lokalne finansijske infrastrukture, volatilnosti valuta i regulatornih okvira.
Prema Artemisovim procjenama, SAD i Singapur prednjače sa gotovo 20% ukupnog protoka stabilnih novčića, dok Hong Kong, Japan i Ujedinjeno Kraljevstvo slijede sa po 5–10%. Dominantni stabilni novčići i blockchain mreže često reflektiraju lokalne potrebe i slučajeve upotrebe.
Zanimljivo je da su stabilni novčići prihvaćeni iz dva suprotna razloga. S jedne strane, zemlje sa jakim finansijskim i regulatornim sistemima poput SAD-a, Singapura i Velike Britanije prihvataju stabilne novčiće kao dio inovativnog pristupa digitalnim finansijama. S druge strane, u zemljama sa slabim bankarskim sistemima, stabilni novčići postaju ključna alternativa u uslovima volatilnosti valuta ili ograničenog pristupa globalnim plaćanjima.
Primjeri po regionima:
Latinska Amerika i Afrika: Tron je dominantna blockchain mreža; stabilni novčići koriste se za zaštitu od inflacije i međunarodnu trgovinu.










