Danas je euro napunio 20 godina

politicki.ba

Naša zajednička valuta je kolektivni poduhvat bez presedana i svjedočanstvo jedinstva koje podupire našu Uniju.

Prije dvadeset godina, oko 300 miliona Evropljana držalo je potpuno novu valutu u svojim rukama - euro. 

Od Lisabona do Helsinkija i Atine, građani su mogli da podižu euro novčanice na svojim lokalnim bankomatima, kupuju svoje namirnice kovanicama eura i putuju u inostranstvo bez zamjene valute.

Prelazak sa 12 nacionalnih valuta na euro bio je jedinstvena operacija u historiji: Evropska centralna banka štampala je više od 15 milijardi eura novčanica, a oko 52 milijarde kovanica iskovano je prije 1. januara 2002. godine.

Nadovezujući se na širenje jedinstvenog tržišta, euro je postao jedno od najopipljivijih dostignuća evropskih integracija, zajedno sa slobodnim kretanjem ljudi, Erasmus programom razmjene studenata ili ukidanjem naknada za roming unutar EU.

Na dubljem nivou, euro odražava zajednički evropski identitet, simbol integracije kao garant stabilnosti i prosperiteta u Evropi.

Kao ministri finansija i članovi Evropske komisije koji upravljaju ekonomskom politikom eurozone, mi se kolektivno osvrćemo na proteklih 20 godina i identificiramo neke prioritete za budućnost naše zajedničke valute.


Poslednjih 20 godina – punoljetstvo

Pošteno je reći da je euro imao puno toga za upamtiti u prve dvije decenije.

Od velikog entuzijazma svojih početaka, euro je narastao i postao druga najraširenija valuta na svijetu. Naša zajednička valuta i dalje je veoma popularna – oko 80% građana smatra da je euro dobar za EU – a eurozona se nastavila širiti, od 11 početnih članica, na 19 zemalja danas, i više na putu ka pridruživanju narednih godina.

Ovaj napredak je postignut uz suočavanja sa ozbiljnim izazovima. Neki su bili skeptični prema projektu već u povoju.

Kada je dostigao svoje tinejdžersko doba, među državama članicama i institucijama je došlo do šireg shvatanja da arhitektura eura nije prvobitno bila dizajnirana da odgovori na seizmički šok globalne finansijske krize i krize državnog duga koja je uslijedila. To je podstaklo reformu upravljačkog okvira eurozone, uspostavljanje zajedničkog mehanizma podrške za zemlje u finansijskim problemima i zajedničkog nadzornog sistema za evropske banke: priznanje da se rješenje mora pronaći u većoj koordinaciji i dubljoj integraciji.

Ove rane krize omogućile su euru da sazrije i ojača svoju međunarodnu ulogu. Također smo naučili vrijedne lekcije koje su nam dobro poslužile u trenutnoj pandemiji: njena priroda bez granica otkrila je i dubinu naše međuzavisnosti i snagu našeg jedinstva.

Kada su razmjere krize COVID-19 postale evidentni, naišla je na mnogo bržu, odlučniju i koordiniranu političku akciju, za razliku od prethodnih šokova. Dok su postojeći poreski i socijalni sistemi radili na ublažavanju ekonomskog uticaja, EU je donijela odluke bez presedana kako bi dodatno zaštitila živote i sredstva za život, nadopunjujući monetarnu politiku ECB koja nam daje podršku. Naš kolektivni odgovor uključivao je shemu finansijske pomoći SURE koja je doprinijela zaštiti oko 31 miliona radnih mjesta, kao i revolucionarni plan oporavka za Evropu – EU sljedeće generacije.

Naša koordinirana reakcija politike, zajedno s uvođenjem vakcina protiv COVID-19, pomogla je eurozoni da se brzo oporavi od ekonomskih posljedica pandemije. Štaviše, pružena finansijska podrška i podrška likvidnosti su osmišljeni da ograniče rizike dugoročne štete kako bi naše ekonomije mogle brzo povratiti izgubljeno tlo.

Sljedećih 20 godina

Puno smo postigli u prvih 20 godina uvođenja eura, ali ima još toga da se uradi.

Moramo držati korak sa inovacijama i promovirati međunarodnu ulogu eura. Sam euro mora biti prikladan za digitalno doba. Zato podržavamo i doprinosimo tekućem radu Evropske centralne banke na digitalnom obliku naše valute.

Istovremeno, eurozonu treba dodatno ojačati. Iako smo postavili čvrste temelje našem evropskom bankarskom sistemu, imamo još posla da ojačamo našu bankarsku uniju i otvorimo nove mogućnosti za ekonomski oporavak i rast. Isto se odnosi i na naša tržišta kapitala: moramo poduzeti odlučne mjere kako bismo poboljšali način na koji privatne investicije i štednja teku preko jedinstvenog tržišta kako bismo obezbijedili prijeko potrebno finansiranje kompanijama, uključujući naša mala i srednja preduzeća, i zauzvrat stvorili nove mogućnosti za zapošljavanje.

Nivoi ulaganja su predugo bili preniski: moramo puno i održivo ulagati u naše ljude, infrastrukturu i institucije. Zajedno sa odgovornim budžetskim politikama i doprinosom privatnog sektora, Next Generation EU će igrati ključnu ulogu u sprovođenju mnogih neophodnih reformi i investicija. Ovo je najbolji put kojim imamo da povećamo svoj potencijal rasta, poboljšamo životni standard i uhvatimo se u koštac s kritičnim izazovima s kojima se čovječanstvo suočava.


Također moramo osigurati fiskalnu održivost jer naše stanovništvo stari. U kontekstu revizije naših zajedničkih budžetskih pravila, moramo garantirati da fiskalne i ekonomske politike u eurozoni odgovaraju svrsi u promijenjenom okruženju i odgovaraju na buduće izazove.

Naša zajednička valuta je kolektivni poduhvat bez presedana i svjedočanstvo jedinstva koje podupire našu Uniju.

Kako se svijet oporavlja od pandemije, sada moramo udružiti naše napore i resurse kako bismo iskoristili prednosti svijeta koji se brzo digitalizira i kako bismo se uhvatili u koštac s klimatskim hitnim stanjem. Nijedno od ovih pitanja ne može se riješiti od strane država koje djeluju same. Euro je dokaz šta možemo postići kada radimo zajedno – gledajući unapred u narednih 20 godina, učinimo ga simbolom naše posvećenosti da osiguramo prosperitetnu, održivu i inkluzivnu budućnost za buduće generacije.

Autori: Magnus Brunner, ministar finansija Austrije, Nadia Calviño, prva potpredsjednica i ministarka ekonomije i digitalizacije Španije, Clyde Caruana, ministar finansija i zapošljavanja Malte, Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik Evropska komisija za privredu koja radi za ljude, Pascal Donohoe, predsjednik Eurogrupe i ministar finansija Irske, Daniele Franko, ministar ekonomije i finansija Italije, Paolo Gentiloni, povjerenik EU za privredu, Pierre Gramegna, ministar finansija Luksemburga, Wopke Hoekstra, ministar finansija Holandije, João Leão, državni ministar finansija Portugala, Bruno Le Maire, ministar ekonomije, finansija i oporavka Francuske, Christian Lindner, ministar finansija Njemačke, Mairead McGuinness , komesar EU za finansijske usluge, finansijsku stabilnost i uniju tržišta kapitala, Igor Matovič, ministar finansija i potpredsjednik Vlade Slovačke Keit Pentus- Rosimanus, ministar finansija Estonije, Constantinos Petrides, ministar finansija Kipra, Jānis Reirs, ministar finansija Letonije, Annika Saarikko, ministar finansija Finske, Andrej Šircelj, ministar finansija Slovenije, Gintarė Skaistė, ministar finansija Litvanije, Christos Staikouras, ministar finansija Grčke, Vincent Van Peteghem, ministar finansija Belgije.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.