Krivulja cijene zemnog plina po indeksu Dutch Title Transfer Facility (TTF) zorno svjedoči političkim napetostima i odnosu prema Rusiji. Cijena je počela rasti još prošle zime - što je uobičajeno pred veću potrošnju u zimi, ali rast je bio mnogo veći od uobičajenog jer je i napetost na granici Ukrajine i Rusije rasla. Onda su u februaru doista krenuli ruski tenkovi, a i cijena plina je odletjela nebu pod oblake: na 226 eura po megavatsatu zemnog plina 7. marta.
Kao što to obično biva u takvim krizama, strah da će se nešto dogoditi je obično veći od realne opasnosti pa se tako i cijena stabilizirala, sve do sredine augusta. Onda su zemlje Evrope shvatile kako je rat u Ukrajini daleko od kraja, ali i kako treba napuniti spremišta za nadolazeću zimu. Tek 26.8. je cijena dosegla historijski rekord od 345 eura po megavatsatu, a sigurno je bilo špekulanata koji su kupovali na poček i trljali ruke, radujući se zimi i još većoj potražnji za plinom.
Tresla se gora...
I što se dogodilo? Ništa.
Cijena ovog utorka (10.1.) je bila negdje oko 71 euro po megavatsatu, dakle otrpilike koliko je bila i početkom novembra 2021. Štaviše, stručnjaci na robnim berzama ne očekuju opet nekakvu eksploziju, "makar to ne znači da je energetska kriza završena", brzo dodaje Toby Copson iz brokerske kuće Trident LNG za Deutsche Welle (DW).
Razlog je jednostavan i vidjet ćete ga ako otvorite prozor. Zima je izuzetno blaga, a i Kina je previše zaokupljena koronom da bi joj trebale znatnije količine plina sa svjetskog tržišta. Ali Adi Ismirović s Oxford Institute for Energy Studies nas upozorava: protekle, 2022. je ipak na tržište Evrope iz Rusije došlo 60 milijardi kubnih metara plina. To je doduše tek negdje polovina od onoga što je ugovorima bilo obavezno isporučiti, ali ove godine će iz Rusije stići još bitno manje.
Isto tako, gotovo sve države su se dobro pripremile za ovu zimu i spremišta su već u novembru bila puna kao nikad do sad - evropski prosjek početkom decembra je bio 92% popunjenosti. Ova zima još nije završila, ako je vjerovati meteorolozima, oni najavljuju mogućnost da bi tek negdje u martu mogli doći ozbiljno hladni dani.
Koliko će plina trebati?
To je onda tijesno povezano s procjenama, koliko će rezervoari plina biti još puna početkom proljeća: tvrtka Wood Mackenzie proriče da bi u martu popunjenost bila još samo 4%, Goldman Sachs misli da će to biti "najmanje 20%", a Ashley Kelty iz savjetničke tvrtke Panmure Gordon misli kako će spremišta koncem marta "biti popunjena s manje od 15% (u usporedbi s historijskim prosjekom od oko trećine) što će uzrokovati da cijene budu iznad prosjeka zbog potražnje da bi se opet napunila spremišta".
No svi stručnjaci za tržište plina upozoravaju na ono što se zbiva u Kini:










