Ambasador Albanije pri Ujedinjenim nacijama Ferit Hoxha, tokom sjednice Vijeću sigurnosti posvećenoj situaciji u Bosni i Hercegovini održao je žetok govor.
Prenosimo ga u cjelosti.
"Zahvaljujem se visokom predstavniku, gospodinu Christianu Schmidtu, na njegovom pronicljivom brifingu. Cijenimo i u potpunosti podržavamo njegove napore i aktivan angažman u Bosni i Hercegovini.
Pozdravljamo prisustvo predsjedavajuće Predsjedništva Bosne i Hercegovine gđe Željke Cvijanović.
Također, primamo na znanje pismo člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, gospodina Denisa Bećirovića, upućeno Vijeću sigurnosti u vezi sa učešćem zemlje na ovom sastanku.
Kolege,
Kako smo čuli od visokog predstavnika, izvještajnim periodom dominirala su intenzivna politička dešavanja u Bosni i Hercegovini.
Pozdravljamo uspostavljanje izvršnih institucija, na svim nivoima, nakon općih izbora u oktobru prošle godine. Ovo je važan korak ka normalnoj funkcionalnosti administracije na svim nivoima.
Odluka koju je Evropsko vijeće donijelo prošlog decembra da se Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata za članstvo u EU je historijska prekretnica za evropsku perspektivu zemlje sa pozitivnim uticajem na region. Ovo je jasna i hrabra poruka Evropske unije u korist veće posvećenosti i snažne podrške reformskim reformama. To je jedini put naprijed za Bosnu i Hercegovinu.
Svi akteri trebaju se udružiti kako bi radili i ispunili 14 ključnih prioriteta koje je identificirala Evropska komisija – mapu puta za otvaranje pregovora o pristupanju EU. U tom smislu, potrebno je mnogo više rada za punu implementaciju Agende 5+2.
Ostvarivanje napretka ka integraciji u EU bila bi daleko najbolja i najsmislenija investicija za budućnost zemlje od Dejtonskog sporazuma. Ovo će zahtijevati odlučne korake za jačanje vladavine prava, demokratskog upravljanja, osnovnih sloboda i osiguravanja jednakih prava za sve. Ovo takođe predstavlja priliku za veće učešće žena i šire uključivanje mladih u proces koji će odrediti njihovu budućnost.
Kolege,
Prošle sedmice, 5. maja , Bosna i Hercegovina je obilježila sjećanje na 1.601 dijete ubijeno tokom opsade Sarajeva, između 1992. i 1996. godine. Mnoga od njih su masakrirana dok su selektivno i namjerno gađani snajperima, što je samo jedno od varvarskih djela počinjenih pod komandom osuđenih za ratni zločinci i genocid, Ratka Mladićai Radovana Karadžića.
Visoko cijenimo amandman Visokog predstavnika na Zakon o Memorijalnom centru i mezarju Srebrenica-Potočari za žrtve genocida 1995. godine. Svaki pokušaj ponovnog pisanja historije mora biti odbačen. To ne služe pravdi i pomirenju jer vodi ka iskrivljenom narativu. Historija se ne može poništiti. Može samo pomoći u razumijevanju kolektivne prošlosti i poslužiti kao lekcija za bolje odluke u budućnosti.
I dalje smo duboko zabrinuti dešavanjima u Republici srpskoj koja eklatantno i namjerno krši Ustav Bosne i Hercegovine.
