Zatražen hitan nadzor nad Terminalima Federacije zbog podataka o zaposlenicima: „Niko nije iznad zakona“

Agenciji za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini upućena je urgencija kojom se traži hitan inspekcijski nadzor nad društvom Operator – Terminali Federacije d.o.o. Sarajevo zbog sumnje u moguću nezakonitu obradu ličnih podataka zaposlenika i članova njihovih domaćinstava.

Podnosioci, koji su u urgenciji navedeni kao anonimni, podsjećaju da je Agenciji 10. augusta 2026. godine već dostavljena prijava protiv ovog društva. Tada je, kako se navodi, ukazano na sumnje u prikupljanje i obradu ličnih, finansijskih, imovinskih i porodičnih podataka zaposlenika i članova njihovih domaćinstava.

U novoj urgenciji tvrdi se da postupanje zbog kojeg je prijava podnesena, prema informacijama podnosilaca, nije prestalo.

„Naprotiv, prema novim informacijama, pritisak na zaposlenike se nastavlja, a sada se zaposlenicima prijeti kažnjavanjem, pa čak i otkazom ukoliko ne dostave tražene podatke“, navodi se u podnesku.

Podnosioci zbog toga traže hitnu reakciju Agencije, uz obrazloženje da bi se, ukoliko se navodi pokažu tačnim, obrada podataka nastavila, dok bi istovremeno zaposlenici bili izloženi pritisku da dostave podatke koji se odnose i na njih i na članove njihovih domaćinstava.

„Ovakvo postupanje zahtijeva hitnu reakciju Agencije, jer se eventualno nezakonita obrada podataka ne samo nastavlja nego se zaposlenici pokušavaju prinuditi da takvoj obradi podvrgnu sebe i članove svojih domaćinstava“, navodi se u urgenciji.

Koji je zakonski osnov?

U fokusu zahtjeva je pitanje konkretnog pravnog osnova za prikupljanje podataka.

Od Agencije se traži da utvrdi „koji konkretan važeći zakon i koja konkretna odredba“ ovlašćuju Operator – Terminale Federacije da od zaposlenika zahtijeva podatke o kreditima, platama, imovini, finansijskim obavezama i privatnim okolnostima.

Posebno se traži provjera zahtjeva koji se odnose na članove domaćinstava zaposlenika.

„A naročito podatke o imovini, prihodima, kreditima i zanimanju članova njihovih domaćinstava koji nisu zaposlenici društva“, navodi se u podnesku.

Anonimni podnosioci smatraju da bi, ukoliko za prikupljanje takvih podataka ne postoji konkretan pravni osnov, bilo sporno i prisiljavanje zaposlenika da ih dostavljaju pod prijetnjom sankcija.

„Ukoliko takav konkretan pravni osnov ne postoji, tada ne postoji ni osnov da se zaposlenici prijetnjom sankcijama ili otkazom prisiljavaju na dostavljanje tih podataka“, stoji u urgenciji.

Od Agencije se traži da, u okviru nadzora, utvrdi ne samo da li se podaci prikupljaju već i na osnovu kojeg akta se to čini.

Podnosioci zahtijevaju da se pribavi „obrazac, odluka i svaki drugi akt na osnovu kojeg se podaci zahtijevaju“, kao i da se za svaki pojedinačni podatak utvrdi njegov konkretan pravni osnov.

Kritična infrastruktura

U urgenciji se posebno problematizira eventualno pozivanje na zaštitu kritične infrastrukture kao osnov za obradu podataka.

Podnosioci navode da se zaštita kritične infrastrukture ne može koristiti kao zamjena za zakon i tvrde da se, prema službenim informacijama Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, propis koji uređuje ovu oblast u Federaciji BiH vodi kao prednacrt.

„Prednacrt nije zakon, interna odluka Uprave nije zakon, a samovoljno tumačenje sigurnosnih potreba nije zakonski osnov za obradu ličnih podataka“, navodi se u urgenciji.

Podnosioci dalje ističu da Operator – Terminali Federacije, bez obzira na vlasničku strukturu i značaj koji ima u sistemu Federacije BiH, ne može internim aktima uspostavljati obaveze koje nisu propisane zakonom.

„Uprava društva, bez obzira na vlasničku strukturu i značaj društva, nije iznad zakona i ne može vlastitom odlukom stvarati obaveze građanima koje zakon nije propisao“, navodi se.

Traže i provjeru prijetnji otkazima

Među zahtjevima upućenim Agenciji nalazi se i provjera navoda da se zaposlenicima prijeti sankcijama i otkazom ukoliko ne dostave tražene podatke.

Od Agencije se traži da „hitno ispita navode o prijetnjama kažnjavanjem i otkazom zaposlenicima“.

Ukoliko se nadzorom utvrdi da je obrada podataka nezakonita, podnosioci traže njenu obustavu, kao i brisanje nezakonito prikupljenih podataka kada za to postoje zakonski uslovi.

Od Agencije se također traži da protiv odgovornih osoba i kontrolora poduzme i izrekne sve mjere i sankcije predviđene Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH.

„Od Agencije se ne traži prejudiciranje ishoda postupka, nego hitno izvršavanje zakonom propisane nadzorne funkcije“, naglašavaju podnosioci.

U urgenciji se insistira na tome da predmet bude aktivno obrađen i da Agencija javnost obavijesti o preduzetim radnjama.

„Niko nije iznad zakona. Ni Uprava, ni društvo u vlasništvu Federacije BiH, niti bilo ko drugi“, poručuju podnosioci.

Istovremeno upozoravaju da bi, ukoliko Agencija ne bude aktivno postupala po ranijoj prijavi i novim navodima, mogao biti stvoren „osnovani dojam“ da se predmet namjerno drži u ladici kako bi se zaštitile određene osobe.

„Takvo postupanje predstavlja kršenje zakonskih obaveza i može se podvesti pod odgovornost predviđenu pozitivnim propisima, uključujući i krivičnu odgovornost“, navodi se u urgenciji.

Podnosioci na kraju traže da Agencija „bez daljeg odgađanja“ poduzme sve potrebne radnje po navodima iz prijave te da u najkraćem roku postupi u skladu sa zakonom.

„Očekujemo da u najkraćem roku postupite u skladu sa zakonom i da javnost obavijestite o poduzetim radnjama“, zaključuje se u urgenciji upućenoj Agenciji za zaštitu ličnih podataka BiH.