Vodostaj Dunava u odnosu na nivo vode u Savi i drugim rijekama u Srbiji, kao i u podzemnim izvorištima, značajno je niži zbog nepovoljnih klimatskih uslova u centralnoj, sjevernoj i dijelu južne Evrope, gdje ove godine nije bilo dovoljno padavina i snijega.
Uz to, neuobičajeno je niska vlažnost zraka i veliko isparavanje, kao u sušnim područjima Bliskog istoka i Afrike, rekao je za Betu hidrogeolog Zoran Stevanović.
On je rekao da ne daje procjene vodostaja na rijekama, za šta su zaduženi hidrolozi, ali da prati to stanje i uticaj na izvorišta podzemnih voda.
„Na području gornjeg sliva Dunava u Njemačkoj, Slovačkoj i Austriji ove godine vladale su visoke temperature, bilo je malo padavina i nedovoljno snijega čijim bi se topljenjem održavao vodostaj Dunava i pritoka. Nivo vodostaja na Savi i izvorištima podzemnih voda nije tako loš, iako situacija nije povoljna, kao uostalom svakog ljeta, ali nije ni alarmantna kod većine izvorišta iz kojih se Srbija snabdijeva vodom za piće“, rekao je Stevanović.
Dodao je da je klima na području Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije, kroz koje protiče Sava prije nego što uđe u Srbiju, bila znatno povoljnija s više padavina, što pokazuju i prinosi u ratarstvu i voćarstvu, kao i normalan vodostaj te rijeke.
Istakao je da je posljednjih dana temperatura zraka veoma visoka, dok je relativna vlažnost zraka veoma niska, svega oko 30 posto tokom većeg dijela dana, što je vrlo neuobičajeno i na nivou vlažnosti zraka u aridnim oblastima (sušnim područjima gdje je količina padavina manja od isparavanja) Bliskog istoka i sjeverne Afrike.
Kako je naveo, ovako nisku vlažnost nije vidio u statističkim analizama. Na području Beograda mala vlažnost zraka posebno je izražena u večernjim satima i iznosi svega oko 30 posto.
„To pogoduje velikom isparavanju (evaporaciji), pa je sada gubitak vode iz velikih površinskih vodotoka, a još više iz akumulacija, do skoro deset milimetara za 24 sata. To odgovara gubitku vode isparavanjem od oko 600 litara u sekundi iz prosječnih akumulacija u Srbiji, srednjih kao što su Ćelije kod Kruševca, Sjeničko na Uvcu i Zavojsko jezero na Visočici, koje imaju površinu oko pet kvadratnih kilometara. Kod većih akumulacija isparavanje prelazi 1.000 litara u sekundi“, rekao je Stevanović.
Naglasio je da je taj gubitak vode u nekim akumulacijama trenutno veći od dotoka vode.
Prema njegovim riječima, isparavanje u podzemnim izvorištima nije na tom nivou jer nema direktnog kontakta s atmosferom.
„Ove godine problem nije kao 2024. i 2025. kada je situacija bila nepovoljnija s nivoom voda u izvorištima i podzemnim vodama iz kojih se u Srbiji snabdijeva oko 60 do 70 posto stanovništva“, naveo je Stevanović.
