Zašto građani BiH šute dok Evropa protestuje? Nezadovoljstvo raste, ali mnogi biraju odlazak

Redakcija Mostar

Dok građani širom Evrope izlaze na ulice kako bi iskazali nezadovoljstvo životnim standardom i ekonomskim prilikama, u Bosni i Hercegovini nezadovoljstvo uglavnom ostaje unutar četiri zida ili na društvenim mrežama.

Bezperspektivnost, skupo stanovanje i nesiguran posao tjeraju građane BiH da odlaze iz zemlje.

Dok građani širom Evrope izlaze na ulice kako bi iskazali nezadovoljstvo životnim standardom i ekonomskim prilikama, u Bosni i Hercegovini nezadovoljstvo uglavnom ostaje unutar četiri zida ili na društvenim mrežama. Umjesto protesta i borbe za promjene, mnogi biraju povlačenje, a sve veći broj njih i odlazak iz zemlje.

Zašto je to tako? Profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Amer Osmić smatra da građani jesu nezadovoljni, ali da nedostaje spremnosti da se to nezadovoljstvo pretvori u zajedničko djelovanje.

„Mi smo vrlo glasni što se tiče nezadovoljstva u nekom privatnom smislu, na društvenim mrežama ili kod kuće, ali kada to treba institucionalizirati, gotovo da nemamo spremnost. Iz prostog razloga što imamo strah od preuzimanja odgovornosti“, objašnjava Osmić.

A razloga za nezadovoljstvo ne nedostaje. Rast cijena, niska primanja, problemi sa stanovanjem i nesigurna budućnost svakodnevica su brojnih građana. Ekonomista Alem Merdić upozorava da cijene u BiH rastu brže nego u eurozoni. Godišnja inflacija u BiH u posmatranom periodu iznosila je nešto manje od pet posto, dok je u eurozoni bila 3,2 posto.

Posljedice najviše osjećaju građani s najnižim primanjima, penzioneri i porodice koje žive od minimalne plaće. Merdić upozorava da je upravo njima potrebna veća podrška, posebno u zimskom periodu, kada rastu troškovi života.

Uz ekonomske probleme, tu je i osjećaj bezperspektivnosti. Mladi teško dolaze do stana i sigurnog zaposlenja, a nepovjerenje u institucije dodatno produbljuje uvjerenje da se promjene teško mogu ostvariti.

„Svi građani u BiH, neovisno o etničkoj pripadnosti, imaju vrlo slične probleme, koji su najčešće ekonomske naravi. To su stanovanje, naročito za mlade, zaposlenje i ono što je iznad svega – bezperspektivnost“, ističe Osmić.

Upravo taj osjećaj, dodaje, mnoge navodi da okrenu leđa zemlji u kojoj su rođeni, umjesto da pokušaju mijenjati stanje.

Dok se evropske ekonomije također suočavaju s usporavanjem, njihove države imaju više prostora za ublažavanje posljedica kriza. U BiH, međutim, ekonomske teškoće dodatno opterećuju politička nestabilnost i izostanak reformi.

Nezadovoljstvo, dakle, postoji. Pitanje je samo zašto se tako rijetko pretvara u zajedničku borbu za promjene – i koliko će još građana, umjesto izlaska na ulicu, izabrati odlazak iz zemlje.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.