Bosna i Hercegovina je još 27. aprila 1992. godine, u jeku vlastitog priznanja kao nezavisne države, priznala Palestinu kao suverenu i nezavisnu državu. To priznanje je usvojeno konsenzusom tadašnjeg Predsjedništva BiH, što je zabilježeno u dokumentaciji Ministarstva vanjskih poslova.
Francuska će u septembru zvanično priznati Državu Palestinu, potvrđujući sve jači diplomatski zaokret unutar Evropske unije u korist palestinske državnosti. Time će Pariz postati prva članica grupe G7, kao i prva stalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija koja je napravila takav korak, čime se dodatno pojačava pritisak na ostale evropske zemlje koje još oklijevaju.
Do sada je 11 od 27 država članica Evropske unije priznalo Palestinu, a sa Francuskom, taj broj će se povećati na 12. Očekuje se da će ovaj potez Pariza imati snažan domino-efekat na prijestolnice poput Brisela, Valete i Luksemburga koje se i dalje premišljaju.
Mijenja se politička geografija priznanja
Podrška Palestini unutar Evropske unije nije nova, ali raspored država koje su povukle konkretne poteze značajno se promijenio u posljednjih godinu dana. Grupa zemalja iz istočne Evrope – Poljska, Mađarska, Rumunija, Slovačka, Bugarska i Kipar – priznale su Palestinu još 1988. godine, dok su bile članice Varšavskog pakta, a priznavanje su zadržale i nakon ulaska u EU.
Švedska je 2014. godine napravila prvi proboj u zapadnoj i sjevernoj Evropi, ali je njen čin ostao usamljen gotovo čitavu deceniju. Tek nakon 7. oktobra 2023. godine – kada je počeo izraelski ofanzivni pohod na Gazu, koji su mnoge međunarodne organizacije i pravnici ocijenili kao genocidan – došlo je do preispitivanja evropskog stava.
Uslijedili su valovi protesta širom kontinenta, rastući pritisak javnosti i oštre kritike na račun pasivnosti evropskih vlada, koje su često optuživane za saučesništvo u izraelskim akcijama. U tom kontekstu, nekoliko država odlučilo je da ne čeka više.
Talas priznanja
U maju 2024. godine, Španija, Irska i Norveška su zajedno priznale Palestinu, navodeći kako žele otvoriti novi diplomatski prostor za rješavanje bliskoistočnog sukoba. Slovenija je slijedila u junu iste godine.
Ovi potezi su predstavljali najozbiljniji izazov dosadašnjoj ravnoteži unutar EU, u kojoj je pitanje priznanja palestinske državnosti bilo prepušteno bilateralnim odlukama. U Parizu, međutim, odlučili su napraviti značajniji iskorak, sa potencijalom da u potpunosti redefinišu evropsku poziciju prema izraelsko-palestinskom sukobu.
Hrvatska zasad ne planira priznati Palestinu. Vlada Republike Hrvatske ističe da je pitanje priznanja politički kompleksno, te podržava rješenje dvije države na osnovu sporazuma između Izraela i Palestinske samouprave. Glasnogovornik Vlade je kazao: „Da nema Hamasa, priznali bismo je odmah“.
Stranke poput Možemo! i SDP-a pozivaju premijera Andreja Plenkovića i Hrvatski sabor da iniciraju proceduru priznanja kao čin odgovornosti prema međunarodnim obavezama i humanosti. Međutim, HDZ-ova parlamentarna većina već je ranije odbila slične inicijative u Saboru.
U intervjuu s Jutarnjim lista, diplomat je naglasio da je Hrvatska spremna konstruktivno doprinijeti zajedničkoj EU poziciji, ali da za sada ne postoji promjena službenog stava vlade: „Pitanje priznanja Palestine važno je političko pitanje za svaku državu te bi bilo najbolje da se o tome donese usklađena odluka unutar Europske unije“
BiH i Srbija: rani potpisnici priznanja
Bosna i Hercegovina je još 27. aprila 1992. godine, u jeku vlastitog priznanja kao nezavisne države, priznala Palestinu kao suverenu i nezavisnu državu. To priznanje je usvojeno konsenzusom tadašnjeg Predsjedništva BiH, što je zabilježeno u dokumentaciji Ministarstva vanjskih poslova.
Srbija je, kao pravna sljednica Savezne Republike Jugoslavije, zadržala priznavanje Palestine koje datira iz perioda bivše Jugoslavije, koja je Palestinsku oslobodilačku organizaciju (PLO) i kasnije Palestinsku državu priznala još 1988. godine. Danas Beograd održava diplomatske odnose s palestinskim vlastima, iako balansira između prijateljstva s Palestinom i jačanja političkih i vojnih veza s Izraelom.
Signal za ostatak Evrope
Očekuje se da će francusko priznanje djelovati kao katalizator za zemlje poput Belgije, Malte i Luksemburga. Diplomate navode kako bi ovo moglo pomoći i u formulisanju zajedničke evropske pozicije koja bi podržavala rješenje s dvije države, ali i izvršila dodatni pritisak na Izrael da zaustavi daljnje vojne operacije.
Evropska diplomatija prema Palestini, čini se, ušla je u novu fazu. Francuski čin neće samo povećati broj priznanja, nego i razbiti politički led unutar tzv. velike Evrope.
