U Evropi raste strah da ti upadi nisu slučajni, već da predstavljaju rusku strategiju testiranja jedinstva i odlučnosti NATO saveza.
Na prostranom poligonu Borisovski, sedamdesetak kilometara od bjeloruske prijestonice Minska, odvija se scena koja liči na pravi rat.
Nebo paraju bombarderi Suhoj-34 ispuštajući navođene bombe, nakon čega slijede snažne eksplozije i gusti stubovi dima.
Područjem odjekuje paljba minobacača i artiljerije, a u napad se uključuju i borbeni helikopteri dok izviđački dronovi nadlijeću teren. Ipak, riječ je o vojnoj vježbi „Zapad-2025“ na koju su bjeloruske i ruske snage pozvale i međunarodne medije, piše BBC.
Ovo su redovne vježbe koje se održavaju svake četiri godine, iako je ove godine broj učesnika manji u poređenju s 200.000 vojnika koliko ih je učestvovalo 2021. godine.
Zvanična Moskva i Minsk tvrde da su manevri isključivo odbrambene prirode, osmišljeni kako bi ojačali sigurnost dviju zemalja i odgovorili na potencijalne vanjske prijetnje. Međutim, slične tvrdnje čule su se i u februaru 2022, kada su ruske snage nakon vježbe „Savezničko odlučnost“ s bjeloruskog teritorija krenule u invaziju na Ukrajinu.
Ovoga puta, Bjelorusija insistira na transparentnosti, a vježbu su posmatrali predstavnici 23 države, uključujući SAD, Tursku i Mađarsku, kao i brojni vojni atašei.
„Smatramo da je vježba bez presedana u svojoj transparentnosti“, izjavio je novinarima general-major Valerij Revenko, pomoćnik bjeloruskog ministra odbrane. „Nikome ne prijetimo. Mi smo za konstruktivan i pragmatičan dijalog.“
No, u Evropi vlada skepsa. Poljski premijer Donald Tusk nazvao je vježbe „vrlo agresivnim“, a Poljska je uoči njihovog početka zatvorila granicu s Bjelorusijom, što je izazvalo oštru reakciju Minska.
Vježba se odvija u vrijeme pojačanih napetosti u istočnoj Evropi, dok rat u Ukrajini ne pokazuje znakove smirivanja. Dodatnu zabrinutost izazvali su nedavni incidenti, kada je Poljska optužila Rusiju za namjerno kršenje zračnog prostora dronovima, a sličan slučaj prijavila je i Rumunija.
U Evropi raste strah da ti upadi nisu slučajni, već da predstavljaju rusku strategiju testiranja jedinstva i odlučnosti NATO saveza.
Odluka o pozivanju međunarodnih medija na „Zapad-2025“ može se tumačiti na dva načina, navodi BBC. S jedne strane, to je pokušaj prikazivanja transparentnosti, kako to predstavlja Minsk.
S druge strane, u buci eksplozija i demonstraciji vojne sile na poligonu Borisovski krije se i jasna poruka Zapadu, a prije svega Evropi, koja bi mogla glasiti: „Vidite i razmislite o vatrenoj moći na vašem pragu. Sukob s Moskvom nije u vašem interesu.“
