Zabrinjavajući rast euroskepticizma u Bosni i Hercegovini

U kojoj mjeri na raspoloženje građana utiču i stavovi zvaničnika EU, poput ovosedmičnog sastanka šefova diplomatija zemalja članica grupe Prijatelji Zapadnog Balkana, koji uporno ponavljaju da proces proširenja, uprkos geopolitički turbulentnim vremenima, mora biti nastavljen, ali uz ispunjavanje kriterija. Takva retorika ponavlja se od 2003. godine i Samita u Solunu, što vjerovatno doprinosi između ostalog porastu euroskepticizma u pojedinim državama.

Za vlasti u BiH, koje jedine u regionu nisu uspjele osigurati pogodnosti građanima kroz pristupanje SEPA sistemu i manjim troškovima u platnom prometu s inostranstvom, preporučeno je da u složenim političkim okolnostima imaju bar mogućnosti korištenja evropskih fondova i provođenja reformi. Nizak procenat povlačenja IPA III dostupnih fondova u BiH, a da i ne spominjemo gubitak sredstava iz entuzijastično najavljenog Plana rasta, ukazuju da vlast ne koristi i one mogućnosti koje im blagonaklono pruža integrativni proces.

Proces integrisanja u EU trebao bi predstavljati cjelokupnu pozitivnu transformaciju našeg društva i poboljšati kvalitet života svih građana. Pad povjerenja u ove procese, koje je iskazano predmetnim istraživanjem Eurobarometra, ozbiljno upozorava sve političke elite da ne smiju izgubiti tu zajedničku nit i viziju budućnosti za BiH. Svjesni toga trebaju biti i zvaničnici EU koji dijele odgovornost za sudbinu BiH pa, shodno tome, pružiti i veću podršku putem medijacije i omogućavanju pristupa određenim zajedničkim strukturama prije formalnog punopravnog članstva.