Bosna i Hercegovina je praktično izgubila još jednu godinu kada je riječ o konkretnom napretku na evropskom putu, a ukoliko domaće vlasti do kraja godine ne ispune neophodne uslove za provođenje Plana rasta za zapadni Balkan, suočit će se s novim umanjenjem sredstava Evropske unije, upozorio je danas šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH Luigi Soreca.
Soreca je, predstavljajući izvještaj Evropske komisije o Bosni i Hercegovini za 2026. godinu, koji je uručio predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH Borjani Krišto, kazao da evropske integracije formalno ostaju strateški cilj države, ali da se BiH istovremeno sve više udaljava od evropskog puta.
- Osnovna poruka ovogodišnjeg izvještaja je nedvosmislena: evropske integracije deklarativno ostaju strateški cilj Bosne i Hercegovine, ali se istovremeno zemlja sve više udaljava od svog evropskog puta - istaknuo je Soreca.
Naglasio je da su uoči Općih izbora održanih 4. oktobra zabilježeni intenziviranje političkih podjela, retorike usmjerene protiv evropskih integracija i političkih istupa koji nisu doprinijeli reformskim procesima.
- Suštinski, ako govorimo o konkretnom napretku, ovo je bila jedna izgubljena godina - poručio je.
Ipak, prema njegovim riječima, ovogodišnji izvještaj prepoznaje i određene pozitivne pomake, uključujući napredak u borbi protiv organiziranog kriminala, zaštiti intelektualnog vlasništva i carinskim politikama, kao i činjenicu da je BiH zadržala potpunu usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU.
Međutim, naglasio je da ukupna slika pokazuje da BiH propušta važne prilike i zaostaje za susjednim državama.
- Bosna i Hercegovina iznad svega treba otkloniti dugogodišnje slabosti u oblastima koje nazivamo temeljnim pitanjima, a to su pravosuđe, borba protiv korupcije i sloboda izražavanja - kazao je.
Posebno je upozorio da je BiH jedina država zapadnog Balkana koja još nije dobila nijedan euro iz Instrumenta za reforme i rast u okviru Plana rasta EU.
- Izostanak napretka na evropskom putu ima stvarne posljedice po svakodnevni život građana. One se ogledaju u zastarjeloj digitalnoj infrastrukturi, visokom stepenu zagađenja, radnim mjestima koja zahtijevaju nizak nivo kvalifikacija, nedovršenim transportnim koridorima te nedovoljno finansiranim školama i bolnicama - pojasnio je.
Odgovarajući na novinarsko pitanje da li je Plan rasta već propuštena prilika ili postoji mogućnost produženja rokova, Soreca je podsjetio da je Evropska unija od početka godine jasno upozoravala da je krajnji rok za ispunjavanje neophodnih uvjeta kraj 2026. godine.
- Od početka godine više puta sam naglašavao da je rok upravo kraj ove godine. Nažalost, bez pravih iskoraka koji će omogućiti zakonski osnov za realizaciju Plana rasta, neizbježna je odluka o umanjenju sredstava - upozorio je.
Ukazao je da će se model finansijske podrške uslovljene provođenjem reformi sve više primjenjivati i u narednom budžetskom ciklusu Evropske unije, od 2028. do 2034. godine.
