Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH) ima izuzetno glomazan i komplikovan administrativni aparat. Ima 10 kantona sa svojim vladama i skupštinama, gradsku, općinsku administraciju i na kraju federalnu i sve to košta. Najviše trpi realni sektor koji je u biti pokretač svakog društva, a kod nas je to nemoguće jer administratvni aparat sve više raste. Uposleni u realnom sektoru itekako osjete inflaciju, pogrešne mjere vlada, dok je javni sektor drugi svijet, piše Faktor.
To pokazuju i cifre. Prema podacima Agencije za državnu službu FBiH, tačnije, statističkom prikazu stanja kadrova u državnoj službi u Federaciji BiH, na federalnom nivou, kantonima, gradovima, općinama, 2023. godine bilo je 17.378 uposlenih, dok ih je 2026. godine 19.914, odnosno, više za 2.536.
U realnom sektoru imamo manje skoro 9.000 zaposlenih. Uzet ćemo podatke iz decembra 2024. godine kada je u FBiH bilo zaposleno 551.438, a u augustu 2026. godine ta cifra je 542.486 uposlenih. Dakle, manje 8.952 radnih mjesta.
Ponovo ćemo se vratiti na glomazan administrativni aparat u FBiH. Statistika kaže kako je u federalnim institucijama 2023. godine, kada je nova Vlada Federacije BiH preuzela vlast, bilo 5.043 uposlenih, a danas ih je 5.364. Dakle, za tri godine imamo 321 novouposlenog, ili uhljeba.
Kada gledamo po institucijama, Ured predsjednika Federacije BiH 2023. godine je imao četvero zaposlenih, a danas ih je sedmero.
U Federalno ministarstvo prostornog uređenja na čijem čelu je Željko Nedić, kadar HDZ-a, 2023. godine je bilo 38 uposlenih, a 2026. godine ih je 44.
Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi ministar Ramo Isak, 2023. godine je imalo 155 uposlenih, a danas ih ima 184.
