Stanovništvo Republike Hrvatske prosječno je bilo staro 41,7 godina (muškarci 39,9 godina, a žene 43,4 godine) što ga je svrstalo među najstarije nacije Evrope.
Prema prošlom popisu stanovništva, provedenom od 1. do 28. aprila 2011. godine, Republika Hrvatska imala je 4.284.889 stanovnika, od toga 2.066.335 muškaraca (48,2%) i 2.218.554 žene (51,8%).
Stanovništvo Republike Hrvatske prosječno je bilo staro 41,7 godina (muškarci 39,9 godina, a žene 43,4 godine) što ga je svrstalo među najstarije nacije Evrope, prenosi Vecernji list.
Najnoviji podaci pokazuju da u Hrvatskoj danas živi 3.888.529 stanovnika. To je za skoro 400.000 ljudi manje. Preciznije - za 10 godina, Hrvatska je izgubila 396.360 svojih državljana.
Također, ti su podaci označavali i trend starenja u odnosu na prošle popise.
Od 4.284.889 stanovnika zabilježenih popisom 2011. godine, njih 4.246.313 (99,1%) živjelo je u privatnim kućanstvima, dok je u institucionalnim kućanstvima bilo 38.576 stanovnika (0,9%). Ukupno je bilo 1.520.151 kućanstava, od čega 1.519.038 privatnih kućanstava i 1113 institucionalnih.
Prosječno najveća kućanstva imale su Međimurska županija (3,2 osobe), Krapinsko-zagorska (3,1), Varaždinska županija (3,1) i Zagrebačka županija (3,1), a najmanja kućanstva bila su u Primorsko-goranskoj županiji (2,5), Ličko-senjskoj (2,6) i Gradu Zagrebu (2,6). Od 4.284.889 stanovnika zabilježenih 2011. godine, najviše njih živjelo je u Gradu Zagrebu (790.017), a najmanje u Ličko-senjskoj županiji (50.927). U Gradu Zagrebu bilo je 790.017 stanovnika, u Splitsko-dalmatinskoj županiji 454.798, Zagrebačkoj 317.606, Osječko-baranjskoj 305.032, Primorsko-goranskoj 296.195, Istarskoj 208.055, Vukovarsko-srijemskoj 179.521, Varaždinskoj 175.951, Sisačko-moslavačkoj 172.439, Zadarskoj 170.017, Brodsko-posavskoj 158.575, Krapinsko-zagorskoj 132.892, Karlovačkoj 128.899, Dubrovačko-neretvanskoj 122.568, Bjelovarsko-bilogorskoj 119.764, Koprivničko-križevačkoj 115.584, Međimurskoj 113.804, Šibensko-kninskoj 109.375, Virovitičko-podravskoj 84.836, Požeško-slavonskoj 78.034 te u Ličko-senjskoj 50.927.
Popis 2011. godine pokazao je da je udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva bio 90,42%, Srba 4,36%, Bošnjaka 0,73%, Talijana 0,42%, Albanaca 0,41%, Roma 0,40%, dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno bio manji od 0,40%.
Prema vjerskoj pripadnosti katolika je bilo 86,28%, pravoslavaca 4,44%, muslimana 1,47%, dok je udio pripadnika ostalih vjerskih skupina pojedinačno bio manji od 1,00%. Nevjernika/ateista bilo je 3,81%, dok se 2,17% osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri. Popis stanovništva 2021. godine, podsjetimo, završen je prije šezdeset dana. Prvi je puta bio proveden dijelom digitalno, odnosno podijeljen u dvije faze, a dva je puta i produljivan. Prva faza, samopopisivanje, trajala je od 13. do 27. rujna, a od 28. rujna pa sve do 14. studenoga trajala je druga, kada su na teren izlazili popisivači. Njih gotovo 8000 obilazilo je domove provodeći intervjue s građanima te prikupljajući referentne brojeve onih koji su potrebne podatke unijeli online.
