Džermin Pašić, zamjenik glavnog državnog tužioca, u dopisu je još početkom oktobra upozorio krovnu pravosudnu instituciju u Bosni i Hercegovini da se njegov položaj degradira i da ga se zaobilazi tokom istrage napada na ustavni poredak te da trpi mobing glavnog tužioca Milanka Kajganića, za kojeg je naveo da je uspostavio mehanizam kontrole donošenja odluka u predmetu gdje je osumnjičeni bio Milorad Dodik, saznaje Detektor. Mjesec dana poslije, rukovodstvo i članovi Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) i dalje ignorišu upite umjesto da ponude odgovore.
Zamjenik glavnog tužioca je početkom oktobra ove godine pismeno VSTV-u hronološki objasnio probleme s kojima se suočava na svom radnom mjestu zbog postupanja Milanka Kajganića, glavnog državnog tužioca, sadržaj je dopisa u koji je Detektor imao uvid.
Ovaj dopis jedan je od niza dokaza sa spiska u krivičnoj prijavi koju je u srijedu, 12. novembra, Pašić podnio Državnom tužilaštvu protiv svog šefa i tužiteljice Vedrane Mijović optužujući ih da su donosili odluke u korist tada osumnjičenih bjegunaca Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića.
Pašić je za Detektor potvrdio da je poslao pritužbu još prije mjesec dana, ali da VSTV nije reagovao.
“Nisam dobio nikakav poziv, a očekivao sam da će me neko pozvati s obzirom na pritužbu koja je vrlo ozbiljnog karaktera”, kazao je Pašić.
Predsjednik VSTV-a Sanin Bogunić nije želio za Detektor usmeno komentarisati saznanja od Pašića te je tražio pisani upit, na koji iz VSTV-a još nisu odgovorili. Vijeće je održalo dvije javne sjednice nakon dopisa na kojima on nije spominjan.
U ovom dopisu od 7. oktobra, Pašić je podsjetio da se pred Tužilaštvom vodi postupak protiv Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića zbog postojanja osnova sumnje da su učinili krivično djelo “napad na ustavni poredak”. U međuvremenu je u ovom predmetu donesena odluka o obustavi istrage.
Kako Pašić navodi, on je u ovom predmetu imao ulogu nadzora, te je postupao u određenim procesnim prilikama i učestvovao u određenim provedenim radnjama dokazivanja.
“Na moj prijedlog formirani su tužilački timovi uz postupajućeg tužioca, sve kako bi se postupak učinio efikasnijim, lišen svake negativne percepcije i preispitivanja nezavisnosti i nepristrasnosti u radu”, naveo je zamjenik glavnog tužioca pojašnjavajući kako je funkcionisanje tužilačkih timova pretvoreno u vid kolektivnog odlučivanja i preglasavanja u donošenju odluke.
“Brojni su primjeri u kojem tužilačke odluke u važnim predmetima do danas nisu donesene upravo zbog ovog nametnutog standarda kolektivnog odlučivanja, koji danas očito predstavlja instrument kontrole isključivo u kapacitetu glavnog tužioca”, navodi se u dopisu.
Pašić, osvrćući se na predmet protiv Dodika, Stevandića i Viškovića, navodi kako je suočen s poteškoćama i opstrukcijama rada, te da to dolazi do izražaja zbog vrste krivičnog djela, visokih funkcija koje obnašaju osumnjičeni, te velikog interesovanja javnosti.
Formiranjem ovog predmeta, kako se navodi u dopisu u koji je Detektor imao uvid, narušeni su odnosi glavnog tužioca i Pašića zbog razlike u mišljenjima. Od juna 2025. godine nije sazvan nijedan kolegij, navodi Pašić u dopisu i dodaje kako nije imao neposrednu službenu komunikaciju s Kajganićem koja se odnosi na organizaciju rada i funkcionisanje Tužilaštva.
