Tužilaštvo Bosne i Hercegovine zatražilo je da Milan Mijić bude proglašen krivim za zločin protiv čovječnosti počinjen na području Zvornika, ocjenjujući da je tokom dokaznog postupka potvrđeno njegovo učešće u napadu na selo Jusići u maju 1992. godine.
Tužiteljica Zorica Đurđević, kako prenosi Detektor.ba kazala je u završnoj riječi da je tokom napada ubijeno 49 mještana Jusića, dok su kuće u selu zapaljene. Prema navodima Tužilaštva, napad je počeo 27. maja artiljerijskim djelovanjem, nakon čega je u selo ušao veći broj vojnika, među kojima je bio i Mijić, zvani Mišo.
„Bio je u Jusićima i učestvovao u istjerivanju civila iz kuća i razdvajanju muškaraca od žena i djece“, kazala je Đurđević.
Tužiteljica je podsjetila na iskaze svjedoka koji su naveli da su tog dana vidjeli Mijića u selu. Među njima je, kako je rekla, bila i svjedokinja koja ga je poznavala još iz školskih dana.
Prema iskazima na koje se Tužilaštvo pozvalo, Mijić je učestvovao u razdvajanju muškaraca, a jedan od svjedoka opisao je i da je optuženi kundakom puške udarao u vrata jedne kuće. Jedan od insajdera svjedočio je da je Mijić prije napada ispalio rafal iz mitraljeza u zrak.
Muškarci su, prema navodima Tužilaštva, nakon toga postrojeni kod jednog podzida, nakon čega je pucano iznad njihovih glava. Svjedoci su naveli da su na tom mjestu vidjeli i Mijića.
„Osnovano se može zaključiti da je pucao iznad glava muškaraca postrojenih kod podzida kuće“, rekla je Đurđević.
Mještani su potom odvedeni do škole u Malešićima. Žene su odatle odvezene prema Memićima, dok su muškarci ubijeni.
„Može se smatrati da su ubijeni na Ždrijelu, mada ne možemo reći ko je pucao“, kazala je tužiteljica.
Tužilaštvo je kao dokaz navelo i rezultate ekshumacije masovne grobnice Ramin grob, u kojoj su pronađena tijela 44 muškarca iz Jusića, zajedno sa žrtvama iz drugih sela ubijenim krajem maja 1992. godine.
„Pronađeni su u civilnoj odjeći, istoj u kojoj su odvedeni iz Jusića“, rekla je Đurđević, navodeći da su vještačenjem posmrtnih ostataka utvrđene strijelne povrede.
U završnoj riječi Tužilaštvo se osvrnulo i na status Mijića u tadašnjim vojnim strukturama. Đurđević je navela da je on de facto bio pripadnik čete iz Malešića, iako je radio u Švajcarskoj.
Prema njenim riječima, Mijić je povremeno dolazio i učestvovao u seoskim stražama, a sebi je nabavio i mitraljez. Tužilaštvo je kao dokaz njegovog angažmana navelo i spisak pripadnika čete kojima su za taj period isplaćene plate, na kojem se, kako je navedeno, nalazi i Mijićevo ime.
„Sigurno je bio u periodu napada na Jusiće“, kazala je Đurđević.
Tužilaštvo smatra da je Mijić bio svjestan da njegovi postupci predstavljaju dio širokog i sistematskog napada na civilno stanovništvo, zbog čega je zatražilo da bude proglašen krivim za zločin protiv čovječnosti.
Završna riječ Odbrane zakazana je za 15. septembar.
