Nije malo izazova s kojima se suočavaju poljoprivredni proizvođači u čitavoj Bosni i Hercegovini. Uz skromnu pomoć entitetskih institucija i ekstremno veći uvoz od izvoza, na ruku im ne idu ni vremenske oscilacije. Sve ovo bi ponovo moglo da se odrazi i na cijene - i to ne u pozitivnom smislu.
Dugi intervali visokih temperatura ostavili su značajne posljedice na poljoprivredne kulture u dijelovima Krajine. Da ostanu u ograničenim okvirima, intervenisala je priroda, koja je na vrijeme poslala kišu.
"Što se tiče rashlađenja pogodovalo je voću i povrću jer je bilo sve, praktično, na izdisaju. A vrućine su dobre za koševinu, za kupljenje sijena. Evo, sad je žetva žita u toku, tako da i to pogoduje", ističe Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH.
Prinosi i kvalitet pšenice i ječma količinski su odlični. U Kladarima kod Srpca, gdje je zasijano oko 50 sorti pšenice, prosječan prinos dostigao je oko devet tona po hektaru, što pokazuje da se uz punu primjenu agrotehničkih mjera može dostići gotovo maksimalan genetski potencijal većine sorti.
"Daje neki optimizam, u smislu da možemo se nadati da, pored tih nekih priča o cijenama, koje su jako niske, da bi, možda, mogli kompenzovati tu ekonomiju u prinose", poručuje Aleksandar Majkić, rukovodilac ogleda resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi.
S druge strane, ovaj optimizam mogao bi da zasjeni dugogodišnji problem koji se ogleda u otkupnoj cijeni pšenice.
"Otkupna cijena se predviđa, praktično, niža nego prošlogodišnja, a sjetva je rađena po 50% skupljim cijenama svih inputa koji su išli u to", upozorava Bićo.
