"Vratit ćemo Mariupolj"

Redakcija Mostar

Iako je u Rusiji ocrnjen zbog svojih korijena u nacionalističkoj miliciji, današnji Azov se značajno razlikuje od dobrovoljačkog bataljona koji je 2014. godine oslobodio Mariupolj od proruskih separatista, kao i od rascjepkanog puka iz 2022. godine.

Četiri godine nakon što je ukrajinski puk Azov prepustio ruskim snagama posljednji dio razorenog Mariupolja, ova obnovljena jedinica ima jasan cilj: natjerati Moskvu da plati za okupaciju.

Četiri godine nakon što je ukrajinski puk Azov prepustio ruskim snagama posljednji dio razorenog Mariupolja, ova obnovljena jedinica ima jasan cilj: natjerati Moskvu da plati za okupaciju.

Gorak poraz iz maja 2022. godine, kada su stotine njenih boraca poginule ili zarobljene, učinio je od Azova u Ukrajini simbol otpora i pripremio teren za njihov povratak u još snažnijem obliku. Sada su ponovo fokusirani na svoj rodni grad na obali Azovskog mora, piše agencija Reuters.

Prema navodima vojnika, nedavno su se iznad strateške luke u Mariupolju pojavili dronovi 1. korpusa Azov tokom operacije koja je ciljala električne trafostanice, postrojenja za popravku i jedan sankcionisani brod, što je izazvalo potpuni nestanak struje u luci. Reuters je uspio potvrditi autentičnost nekih lokacija sa snimaka koje je korpus objavio nakon napada.

Ovaj napad bio je dio sve širih ukrajinskih udara usmjerenih na rusku vojnu logistiku duboko iza linija fronta, s ciljem slabljenja moskovske ratne mašinerije i preokretanja toka rata u korist Kijeva.

Pukovnik Arsen Dmitrik, načelnik štaba 1. korpusa Azov, izjavio je za agenciju da će uslijediti desetine sličnih operacija koje trebaju demonstrirati sposobnosti, tehnologiju i planiranje ove grupacije.

Dmitrik je istovremeno naveo da će protjerivanje Rusa iz Mariupolja, koji se nalazi 120 kilometara iza gotovo statičnih linija fronta, biti dugoročan proces.

"Ako to potraje 20 godina, provest ćemo 20 godina u planiranju, čekanju i pripremama. Ali kada dođe vrijeme, moramo biti spremni. Vjerujem da ćemo vratiti Mariupolj. To je samo pitanje vremena", izjavio je 32-godišnji pukovnik, koji je i sam bio ratni zarobljenik prije nego što je oslobođen.

Napad na luku, izveden u saradnji sa ukrajinskim jedinicama za bespilotne letjelice i tajnom službom SBU, pogodio je lokaciju udaljenu svega nekoliko kilometara od razorene čeličane u kojoj su 2022. godine boravili pripadnici Azova i drugih jedinica, prije nego što su od Kijeva dobili naredbu da prekinu odbranu grada nakon tromjesečne ruske opsade.

Nedavni udar uslijedio je nakon višemjesečnih ukrajinskih napada na ključne putne pravce u okupiranim dijelovima Donjecke oblasti, što je dio sistematskih napora da se naruše ruske rute za snabdijevanje fronta. Operacije korpusa zabilježene su na objavljenim snimcima: na videu od 16. aprila dronovi prelijeću okolinu Donjecka, a zatim se obrušavaju na vojna vozila.

Druga objava od 8. maja prikazuje, između ostalog, poglede iz drona koji leti iznad Mariupolja i teško oštećene željezare i čeličane Azovstalj, koja je bila mjesto posljednjeg otpora ukrajinskih snaga 2022. godine. "Azov već patrolira u rodnom Mariupolju. Za sada s neba", stoji u objavi.

Danas je Mariupolj, prema navodima Reutersa, poprište novih infrastrukturnih projekata koji su dio napora Rusije da učvrsti kontrolu nad okupiranim jugom Ukrajine. U januaru je ukrajinska obavještajna služba objavila da Rusija širi pomorsku luku u Mariupolju kao ključno čvorište za svoju ekonomiju, dok istovremeno u gradu realizuje reprezentativne građevinske projekte na štetu običnih građana.

"To je, naravno, laž", reagovao je Denis Pušilin, šef administracije okupiranog dijela Donjecke oblasti kojeg je postavio Kremlj. "To da se grad mijenja pred našim očima može vidjeti svako", rekao je za agenciju, minimizirajući obim štete uzrokovane napadima Azova kod Mariupolja i Donjecka.

Prema njegovim riječima, ruska vojska proširuje svoje kapacitete u oblasti elektronskog ratovanja protiv dronova i dodaje nove mobilne vatrene jedinice.

Glavni cilj jedinica Azov je blokiranje neprijateljskog tereta, posebno goriva, koji iz Rusije ide preko Mariupolja ili Donjecka, naveo je oficir korpusa zadužen za dronove. Prema njegovim riječima, izuzetno je teško braniti kamione za snabdijevanje na prostranim, otvorenim putevima: "Nemoguće je sakriti cisternu koja prevozi gorivo."

Ukrajinska vojska također pojačava napade na logistiku na "kopnenom mostu" na jugu Ukrajine koji je pod okupacijom Moskve. Ova teritorija povezuje Rusiju sa poluostrvom Krim, a udari su već izazvali nestašicu goriva na Krimu. Komandant ukrajinskih snaga za bespilotne letjelice, Robert Brovdi, nedavno je u intervjuu govorio o "izolaciji Krima u bliskoj budućnosti" kroz pojačane napade na ključni put P-280.

Udari Azova su "više kumulativni nego odlučujući", smatra Franz-Stefan Gady iz think-tanka Centar za novu američku sigurnost (CNAS). Prema njegovom mišljenju, oni prisiljavaju rusku vojsku da rasprši svoja vozila na duže rute i češće koristi noćne vožnje. Vremenom to "slabi ofanzivni tempo koji Rusija može razviti" na bojnom polju.

Ruske snage su na rubu zauzimanja grada Kostjantinivke, južnog stuba takozvanog odbrambenog pojasa u Donjeckoj oblasti, čiju predaju Moskva traži od Kijeva. Ruske jedinice za dronove također snažno pogađaju ukrajinsku logistiku na ratištu. Ipak, ukupni tempo ruskog napredovanja posljednjih mjeseci usporio se gotovo na minimum, a ukrajinska vojska je ponovo povratila inicijativu na nekim dijelovima fronta.

Prema riječima Roba Leeja iz američkog Instituta za istraživanje vanjske politike (FPRI), ukrajinski udari srednjeg dometa mogli bi "testirati uslove" za to da li bi Ukrajina, pa tako i Azov, na kraju mogla preći u ofanzivu. "To je jedno od velikih pitanja ove godine: kako će se Rusija nositi sa ukrajinskim udarima srednjeg dometa", zaključuje on.

Korpus Azov, prema riječima Dmitrika, želi napadima dronovima ubrzati završetak borbi, a pukovnik se nada da će kao rezultat toga iz ruskih zatvora biti oslobođeno više od 700 boraca Azova.

U Kijevu i drugim gradovima često se održavaju demonstracije pod sloganom "Oslobodite Azov", što odražava herojski status ove jedinice u ukrajinskom društvu. Kijev je razmjenu svih zarobljenika učinio centralnim dijelom svakog eventualnog mirovnog sporazuma.

Iako je u Rusiji ocrnjen zbog svojih korijena u nacionalističkoj miliciji, današnji Azov se značajno razlikuje od dobrovoljačkog bataljona koji je 2014. godine oslobodio Mariupolj od proruskih separatista, kao i od rascjepkanog puka iz 2022. godine.

Grupacija, koja formalno pripada Nacionalnoj gardi, danas se smatra vrhunskom borbenom silom i jednom od najmodernijih ukrajinskih jedinica, posebno u oblasti ratovanja dronovima.

Prošle godine grupacija je proširena na korpus sastavljen od šest brigada, puka za dronove i jedinice za specijalne namjene.

Prema vlastitim podacima, jedinica danas broji desetine hiljada vojnika.

"Kada smo bili u zarobljeništvu, Moskovljani su nam govorili da nas žele uništiti. Ali to njihovo 'uništavanje' nekako samo nastavlja da širi Azov", zaključio je Dmitrik.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.