Visoke diplomate žele Mila Đukanovića za zamjenika generalnog sekretara NATO-a

Kako smo saznali iz visokih diplomatskih izvora iz nekoliko članica NATO-a, u toku je priprema inicijative za kandidovanje Đukanovića za zamjenika generalnog sekretara, iza koje do sada stoji devet članica Alijanse. Među njima je i Turska.

Procjena u ovih devet članica NATO-a je da kandidat iz istočne Evrope ima velike šanse da postane zamjenik generalnog sekretara, s obzirom na to da će generalni sekretar ponovo biti iz redova 'starih' članica Alijanse.

Drugo, čelnici NATO država žele da održe uticaj istočno-evropskog bloka unutar NATO-a zbog strateških planova o jačanju istočnog krila, kao zaštite Alijanse od agresivnog ruskog ponašanja.

Ali, zašto je izbor za ovako visoku dužnost u NATO-u pao baš na dugogodišnjeg lidera Crne Gore?

Imali smo uvid u neformalni draft na kojem rade diplomate iz devet NATO članica koje namjeravaju da kandiduju Đukanovića za visoku dužnost u NATO-u i obrazloženje za njegov izbor prilično je detaljno.

Ističe se Đukanovićevo liderstvo u demokratskoj tranziciji Crne Gore ka članstvu u NATO-u i EU uz izgradnju tolerantnog multietničkog društva, prenosi Patria.

'Pod liderstvom Đukanovića Crna Gora ne samo da je bila jedina država bivše Jugoslavije koja je uspjela bez vojnog konflikta da stekne samostalnost, već je odmah postala i najpozitivniji regionalni primjer za skladne unutrašnje odnose i širenje tolerancije i pomirenja u post-konfliktnom Balkanu', piše između ostalog u obrazloženju mogućeg kandidovanja Đukanovića.

Kao korist za Alijansu od njegovog izbora za zamjenika generalnog sekretara navodi se desetak konkretnih tačaka, među kojima i vrlo važna poruka koju bi NATO poslao Đukanovićevim izborom da ne prepušta upliv ruskog uticaja u svoju članicu koja je i simbol i ključ očuvanja sigurnosti na post-konfliktnom Balkanu.

Također, izbor crnogorskog lidera obrazlaže se i time da bi NATO odao priznanje 'žrtvi i odlučnosti za preuzimanje rizika da bi neko postao član NATO-a i dijelio njegove vrijednosti'.

U tom kontekstu napominje se da su Crna Gora i Đukanović tokom perioda pristupanja NATO-u bili izloženi veoma jakim pritiscima Rusije da odustanu od tog puta, što je kulminiralo 2016. kada su ekstremisti pod uticajem Rusije pokušali oružani prevrat u Crnoj Gori, hapšenje i likvidaciju njenih pro-NATO lidera, uključujući i samog Đukanovića.

To što je Crna Gora relativno mala i svakako jedna od najmlađih članica NATO-a u ovoj incijativi se ne uzima kao hendikep, već baš suprotno, kao kvalitet Đukanovićeve kandidature.

To bi bila odluka, navodi se u draftu podrške kandidaturi Đukanovića, 'kojom NATO demonstrira da je otvoren za dalje širenje, prema svim državama koje dijele njegove vrijednosti'.

Bez obzira što je proces usaglavašanja oko čelnih funkcija u NATO-u prilično kompleksan i neizvjestan do samog kraja, priprema za kandidovanje Đukanovića za drugu najvišu civilnu funkciju u Alijansi djeluje utemeljena i pravovremena.

Ukoliko sa sadašnjih devet bude pridobila podršku još nekih članica, imat će šansu da bude veoma ozbiljno tretirana u narednim mjesecima tokom brušenja odluke o najvišim personalnim rješenjima, a naročito na jubilarnom samitu NATO-a u Washingtonu idućeg mjeseca."