U 2025. godini zabilježen je pad udjela broja prijava za korupcijska krivična djela sa 5.2 na 5.05 posto od ukupnog broja prijava, dok je ukupan broj krivičnih prijava u porastu.
Više od polovine prijava za korupciju završava naredbom o nesprovođenju istrage, dok se gotovo 30 posto obustavi nakon pokretanja što najbolje oslikava nespremnost BH pravosuđa za borbu protiv korupcije, te direktno utiče na drastičan pad povjerenja građana u pravosudne institucije, pokazuje najnovija analiza Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini (TIBiH).
U 2025. godini zabilježen je pad udjela broja prijava za korupcijska krivična djela sa 5.2 na 5.05 posto od ukupnog broja prijava, dok je ukupan broj krivičnih prijava u porastu. U isto vrijeme, broj prijava visoke korupcije tokom prethodne godine manji je za 30 posto u odnosu na 2023. i 2024. godinu, pokazuje najnovija koju je Transparency International u BiH (TI BiH) uradio na osnovu zvaničnih podataka Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV BiH).
Ovi porazni podaci o neefikasnosti u suzbijanju korupcije direktna su posljedica neusvajanja ključnih reformskih zakona koji su neophodni za pravosuđa ali i očigledne opstrukcije reformskih procesa, zahvaljujući čemu je BiH svrstana među . Višegodišnja stagnacija reformi, zarobljenost institucija, ali i odbijanje da se procesuiraju neke od najvećih korupcijskih afera u koje su umiješani čak i najviši nosioci pravosudnih funkcija, umanjuje ionako loše povjerenje građana u spremnost pravosuđa da se suoči sa korupcijom.
Utemeljenost ovih ocjena ali i pokazatelj sve lošijeg stanja u pravosuđu najbolje ilustruje konstantno smanjenje broja istraga za korupcijska krivična djela, sa 618 u 2016. godini na 359 u 2025. godini, što je pad za čak 43% u zadnjoj deceniji.
Pad broja otvorenih istraga za ova djela naročito je primijetan u tužilaštvima Federacije BiH i Brčko Distrikta, a visok udio obustavljenih istraga u svim tužilaštvima (28,5%) upućuje ne samo na ozbiljne probleme u fazi prikupljanja dokaza već i upotpunjuje sliku pravosuđa koje se povlači i koje nije u stanju da se adekvatno suprotstavi korupciji u zemlji.
Kada je riječ o optužnicama, samo 1,4 posto svih optužnica podignutih u 2025. godini odnosi se na korupciju dok se od ukupno 144 podignute optužnice za korupcijska krivična djela, tek njih 5 (odnosno 3,4 posto) odnosi na djela visoke korupcije, odnosno na zloupotrebe položaja najviših zvaničnika vlasti kojima se stiče višemilionska korist na štetu države.
Čak i u rijetkim slučajevima koji dospiju pred sud, sve više optuženih biva oslobođeno što je posebno vidljivo u slučajevima visoke korupcije, gdje je od 28 donesenih sudskih odluka 17 bilo osuđujućih, dok gotovo 40% čine oslobađajuće ili odbijajuće presude. Kod suđenja za ostala korupcijska krivična djela koja se ne odnose na visoku korupciju, prosjek oslobađajućih i odbijajućih presuda je znatno manji i iznosi oko 28 posto.
Dodatni udarac vladavini prava predstavlja izrazito blaga kaznena politika pa tako 43 posto osuđenih za korupciju dobija uslovne kazne, dok se zatvorska kazna izriče u manje od polovine slučajeva. Osim što ne stvara nikakav preventivni efekat, ovakvom praksom pravosuđe šalje jasnu poruku da je isplativa i da će proći nekažnjeno.
Ovakvom poraznom stanju u procesuiranju korupcije doprinose i neuspješni napori da se eliminiše politički uticaj kroz ključne reformske zakone, što je posebno bilo vidljivo kroz krajnje neefikasan i netransparentan proces Ukoliko bude usvojeno predloženo rješenje ono i dalje neće ispunjavati ključne , jer i dalje sadrži mehanizme kroz koji izvršna vlast nastoji zadržati političku kontrolu nad pravosudnim sistemom.
Posebno je važno napomenuti da su nedovoljno precizne odredbe o sprečavanju , kao i neefikasnost imehanizama za prijavu i provjeru imovine sudija i tužilaca, čija se primjena direktno opstruiše, otvorile prostor za blokadu procesa depolitizacije pravosuđa.
TI BiH upozorava da je hitno potrebno unaprijediti rad tužilaštava i sudova, poboljšati kvalitet istraga i optužnica, te uvesti strožiju kaznenu politiku. Bez ovih promjena i bez povećanja transparentnosti rada institucija, nemoguće je očekivati da građani ponovo steknu povjerenje u pravdu, a Bosna i Hercegovina će i dalje ostati na samom dnu u suzbijanju korupcije i jačanju vladavine prava.
