Vojin Mijatović poručio DF-u i SBiH-u: Vaš tata i šef je Bakir Izetbegović, on odlučuje o vašoj sudbini ne mi
Početna/Vijesti/BiH
BiH

Mostarac prvi Bošnjak u Skupštini Turske: Životni put Ahmeta Lakišića

Redakcija Mostar

Njegov zastupnički rad ubrzo je prekinut odsustvom. U maju je dobio jednomjesečno odobrenje za odlazak u Inegöl zbog zdravstvenih problema, ali se u predviđenom roku nije vratio u Ankaru.


Poznat u Turskoj kao Ahmet Hamdi Lakše izabran je 1920. godine u prvi saziv Velike narodne skupštine.

Ahmet Lakišić imao je dvanaest godina kada je s porodicom napustio Mostar i preselio u Inegöl, nedaleko od Burse. Četvrt stoljeća kasnije postao je zastupnik prvog saziva Velike narodne skupštine Turske, parlamenta koji je tokom rata za nezavisnost postavljao temelje nove države.

Na njegov životni put turski portal Boşnak Haber podsjetio je povodom 103. godišnjice proglašenja Republike Turske. U tamošnjim dokumentima poznat je kao Ahmet Bey Lakşe, odnosno Ahmet Hamdi Lakše.

Rođen je 1883. godine u Mostaru, u porodici Lakišić. Njegov otac Mehmed-beg preselio je 1895. s porodicom u Inegöl, jedno od mjesta u kojima su se naseljavali bošnjački iseljenici.

U novoj sredini Ahmet se posvetio poljoprivredi i stočarstvu. Porodična imanja u Inegölu i području Yenişehira bila su osnova njegovog privrednog djelovanja, a kasnije je postao aktivan i u lokalnom političkom životu.

Kao dobrovoljac učestvovao je u Balkanskim ratovima 1912. i 1913. godine. Nakon poraza Osmanskog carstva u Prvom svjetskom ratu uključio se u pokret otpora, djelujući u lokalnoj organizaciji za odbranu nacionalnih prava u Inegölu.

Na izborima za parlament koji se okupljao u Ankari izabran je za zastupnika oblasti Ertuğrul, današnjeg Bilecika. Prvi saziv Velike narodne skupštine počeo je rad 23. aprila 1920. godine, a Lakišić je u parlamentarnoj evidenciji zaveden pod brojem 147.

Tokom kratkog boravka u parlamentu učestvovao je u radu komisije za privredna pitanja. Među temama kojima se bavio bila je sigurnost stanovništva u okolnostima rata i unutrašnjih nemira.

U maju 1920. predlagao je strožije kažnjavanje razbojništva, upozoravajući na pljačke koje su ugrožavale sela, poljoprivrednike i trgovce. Prijedlog nije prihvaćen, uz obrazloženje nadležne komisije da postojeći krivični propisi već predviđaju teške kazne za takva djela.

Njegov zastupnički rad ubrzo je prekinut odsustvom. U maju je dobio jednomjesečno odobrenje za odlazak u Inegöl zbog zdravstvenih problema, ali se u predviđenom roku nije vratio u Ankaru.

Ratna zbivanja dodatno su otežala njegov povratak. U parlamentarnoj prepisci zabilježeno je da je ostao na terenu radi organiziranja odbrane, a kasnije i da je otišao u Bursu nakon pljačke stoke i imovine na svom imanju.

Zbog dugotrajnog odsustva parlament je 20. januara 1921. odlučio da se smatra kako je podnio ostavku na zastupničku dužnost.

Atatürkova enciklopedija upozorava da su se u kasnijim publikacijama pojavljivale greške o njegovoj političkoj biografiji, uključujući tvrdnju da je ponovo izabran u drugi saziv parlamenta i zamjenu s drugim zastupnikom sličnog imena.

Ahmet Lakišić umro je 1935. godine. U Inegölu njegovo ime čuvaju ulice „Ahmet Bey“ i „Lakşe“.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.