Vanjskotrgovinska razmjena BiH sa svijetom: EU ostaje ključni partner

Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine sa ostalim tržištima u drugom kvartalu 2026. godine iznosio je 3,10 mlrd KM, od čega je izvoz iznosio 533,56 mil KM i smanjen je za 17,1% u odnosu na prošlu godinu, dok je uvoz iznosio 2,57 mlrd KM i povećan je za 11,88%.

Bosna i Hercegovina je u prvih šest mjeseci 2026. godine zabilježila rast izvoza, uprkos nepovoljnom ekonomskom okruženju u Evropi i globalnoj energetskoj krizi. Izvoz je povećan za 404,5 miliona KM u odnosu na isti period prethodne godine, što pokazuje da bh. kompanije, i pored usporavanja evropske privrede, uspijevaju povećavati plasman svojih proizvoda na inozemna tržišta.

Ipak, pozitivne trendove u izvozu prati i brži rast uvoza, zbog čega je vanjskotrgovinski deficit povećan. Posebno je značajna razmjena sa Evropskom unijom, gdje je bh. izvoz rastao brže od uvoza. Time je poboljšana pokrivenost uvoza izvozom, što ukazuje na blago poboljšanje konkurentnosti domaćih izvoznika.

Među najznačajnijim tržištima posebno se izdvajaju Hrvatska i Njemačka, gdje je zabilježeno snažno povećanje apsolutne vrijednosti izvoza. To se ocjenjuje kao pokazatelj otpornosti i elastičnosti bh. izvoza na promjene i vanjske ekonomske šokove.

Kada je riječ o strukturi izvoza, metalna industrija i dalje je jedan od ključnih nosilaca bh. izvoza, dok elektroindustrija pokazuje potencijal za značajniji razvoj i predstavlja jednu od najvećih razvojnih šansi za domaću privredu. Istovremeno, Bosna i Hercegovina zadržava važnu poziciju dobavljača evropske automobilske industrije.

Međutim, podaci ukazuju i na brojne izazove. Izvoz je i dalje visoko koncentriran na određene proizvode i tržišta, dok je razmjena sa tržištima izvan Evropske unije pogoršana. Zabilježen je i slabiji izvoz na regionalna tržišta, što dodatno ukazuje na potrebu za većom diverzifikacijom bh. izvoza.

Poseban strukturni problem ostaje energetska ovisnost, ali i visok rast uvoza sa ostalih tržišta. Dodatno zabrinjava činjenica da Bosna i Hercegovina bilježi visok deficit u agroindustriji, uprkos značajnom poljoprivrednom potencijalu zemlje.

Sve navedeno pokazuje da bh. privreda uspijeva povećavati izvoz i zadržati značajnu poziciju na evropskom tržištu, ali istovremeno ostaje suočena s problemom rastućeg uvoza, trgovinskog deficita i nedovoljne diverzifikacije izvozne baze.