Provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nije političko pitanje, već predstavlja ustavnu i internacionalna pravnu obavezu Bosne i Hercegovine i ključni uslov njenog demokratskog i evropskog puta. Njihovo neprovođenje predstavlja antiustavno djelovanje i formu “tihog“ državnog udara.
U organizaciji Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 –Forum Neretva, u Mostaru je održana svečana sjednica na kojoj je usvojena i potpisana Mostarska deklaracija o demokratskom razvoju i evropskoj budućnosti Bosne i Hercegovine. Uz članove Kruga 99 – Podružnice Neretva i građane, na sjednici su učestvovali i članovi Foruma mladih, te članovi Predsjedništva Kruga 99 iz Sarajeva.
- Još 1941. mostarska ulema je Mostarskom rezolucijom digla glas protiv progona Srba i Jevreja od strane NDH. Mostarskom deklaracijom, Krug 99 želi ukazati na najžešće nasrtaje na suverenitet i cjelovitost naše zemlje od 1995. godine, a što je pokušaj progona Bosne i Hercegovine sa svjetske mape, kao i svih njenih građana i naroda, bez obzira što se rušitelji države kriju iza svojih naroda. Takozvani probosanski političari, uz časne izuzetke, u cjelini tiho i nevješto promatraju dokidanje države. Na njima i građanima je najveća odgovornost za budućnost zemlje, izjavio je između ostalog predsjednik Podružnice Nerteva Kruga 99, Edin Batlak.
Krug 99 ustrajno već 33 godine zagovara državu potpuno ravnopravnih građana bez ikakvih izuzetaka i privilegija za bilo koga.
- Pozivamo sve političare u Bosni i Hercegovini, bez izuzetka, da se bez razmišljanja okrenu Bosni i Hercegovini za dobro svih građana, i da odbace zavodljive pozive iz komšiluka i susjedstva, poručio je Batlak.
Predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović, ukazao je na simboliku i usvajanje Mostarske deklaracije na dan održavanja referenduma za nezavisnost zemlje, a uoči velikog praznika, Dana nezavisnosti BiH.
- Današnja Deklaracija je odgovor kako na tadašnje vrijeme, i tadašnje okolnosti u smislu očuvanja Bosne i Hercegovine kao suverene, demokratske države, tako i u kontekstu sadašnjeg vremena kada se vidi da taj koncept koji nikad nije izglasan na demokratskim izborima, želi da se nametne kao trajno stanje. U tom smislu i naš odgovor kroz Mostarsku deklaraciju. Nadamo se da će imati širi odjek nego što je naš današnji skup, poručio je Kulenović.
Gost na svečanosti, bivši predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine Miro Lazović, kazao je da budućnost Bosne i Hercegovine nije upitna, bez obzira što i danas postoje snage koje rade na njenoj razgradnji.
- Bosna i Hercegovina će izgraditi svoj put kao država punih ljudskih prava i sloboda na cijelom svom prostoru. To je neminovan proces koji će, mislim, ići ubrzano, s obzirom na evropske integracije kojima Bosna i Hercegovina prolazi. Trideset godina smo taoci etničkih politika koje nas drže u etničkim kavezima, konstatovao je Lazović.
Mostarska deklaracija je posljedica rješavanja dejtonskih problema u Bosni i Hercegovini, konstatovala je Azra Zornić.
- S njima se borimo trideset godina. Mostarska deklaracija kaže: “Dosta aparthejda, dosta segregacije, dosta podjela, dosta politika koje pogoduju grupama, a ne građanima”. Suverenitet pripada državi i svakom njenom građaninu. Svaki građanin mora imati pravo da bira i bude biran na bilo koju političku funkciju, bez obzira kako se izjašnjava, izjavila je.
O “zulumu NDH kojem su 1941. bili izloženi Srbi i Jevreji Mostara”, govorio je i profesor Senadin Lavić. Rekao je i da je danas usvojena Deklaracija na tragu događaja iz 1941.
- Mostarska deklaracija je na valu da se bori za društvo i zajednicu ravnopravnih ljudi, bez obzira na etničko porijeklo i religijsku određenost. Ona u svojim stavovima izražava opredjeljenost za multietničko, pluralno društvo, i Bosnu i Hercegovinu kao suverenu, samostalnu i nezavisnu državu. To što imamo probleme sa nacizmima i fašizmima koji nasrću na Bosnu i Hercegovinu, nije znak da smo se prepali, i nije znak da ne znamo šta hoćemo. Deklaracija jasno izražava stav da hoćemo slobodnu, evropsku i demokrtasku državu Bosnu i Hercegovinu koja će štititi sve svoje građane, naveo je Lavić.
Mostarska deklaracija se sastoji od uvodnih preambula i rezolucija:
1. Reforma Ustava i izbornog zakonodavstva Bosne i Hercegovine mora voditi ka uspostavi društva jednakih građana, u skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima i standardima Vijeća Evrope.
2. Etnicizacija političkih prava i državnih institucija suprotna je osnovnim principima demokratske legitimnosti, političke jednakosti i individualnih prava, te dugoročno destabilizira državu. Izabrani predstavnici imaju obavezu djelovati u interesu svih građana, a ne isključivo jedne etničko-religijske ili političko-partijske grupe kako to pretežno čine danas.
3. Bosna i Hercegovina ne može biti trajno uređena kao sistem etničke podjele političke moći, već kao demokratska država u kojoj su svi građani jednaki pred zakonom i imaju jednaka politička prava, uključujući pravo da učestvuju u izboru svih nosilaca državnih funkcija čije odluke neposredno utiču na njihov život i prava.
4. Svaki građanin Bosne i Hercegovine mora imati pravo da bude biran i bira svakog člana u Predsjedništvo BiH, jer odluke svakog člana imaju jednaku ustavnu i pravnu snagu i proizvode neposredne posljedice za sve građane, bez obzira na njihovu etničku, vjersku ili bilo koju drugu pripadnost. Isključivanje građana koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici tzv. “konstitutivnih” naroda predstavlja diskriminaciju, što je nedvosmisleno potvrđeno presudama Europskog suda za ljudska prava.
5. Provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nije političko pitanje, već predstavlja ustavnu i internacionalna pravnu obavezu Bosne i Hercegovine i ključni uslov njenog demokratskog i evropskog puta. Njihovo neprovođenje predstavlja antiustavno djelovanje i formu “tihog“ državnog udara.
6. Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine u skladu sa Ustavom nisu etnički predstavnici, već izabrani državni funkcioneri odgovorni svim građanima. Uvažavajući realne vremenske okvire, opći izbori 2026. godine trebaju se provesti prema važećem zakonodavstvu, uz jasno opredjeljenje da se do izbora 2030. godine osigura izbor jednog Predsjednika Bosne I Hercegovine na cijeloj teritoriji države.
7. Građani na izborima biraju političke predstavnike prema vlastitom uvjerenju. Sporna tvrdnja da građanin glasanjem za kandidata druge etničke grupe “bira člana Predsjedništva drugom narodu“ predstavlja zlonamjerno i neustavno tumačenje demokratskog izbornog prava.
8. Antibosanske i antieuropske politike, uz podršku susjednih hegemonističkih projekata
presuđenih za ratne zločine, udružene zločinačke poduhvate i genocid, predstavljaju direktnu prijetnju opstanku Bosne i Hercegovine i moraju biti zaustavljene jasnom i odlučnom državotvornom politikom.
9. Oštro osuđujemo negiranje presuda za genocid i ratne zločine, kao i pokušaje reafirmacije presuđenih politika secesije, paradržava i etničke teritorijalizacije kroz federalizaciju ili konsocijacijsko uređenje koji su eufemizmi za dalju dezintegraciju i raspad države.
10. Da bi svi građani Bosne i Hercegovine uživali u miru i prosperitetu svoje domovine neophodno je da se sve političke strukture prevashodno okrenu državi Bosni i Hercegovini, uvažavajući bosanskohercegovačko historijsko iskustvo u kojem isključivi stavovi “uzmi ili ostavi“, odnosno “ili-ili“ ne mogu proizvesti ništa dobro i donijeti nikakav napredak, dok inkluzivni pristup tipa “i-i“ to može. Ovom Deklaracijom potvrđujemo svoju punu opredijeljenost za demokratsku, pravno uređenu i europsku Bosnu i Hercegovinu, državu jednakih građana i zajedničke budućnosti.
