"Mi, čelnici Evropske unije (EU) i njenih država članica, u konsultaciji sa liderima zapadnog Balkana, i u prisustvu regionalnih i međunarodnih aktera, danas smo zaključili sledeće:
EU ponovo potvrđuje svoju nedvosmislenu podršku evropskoj perspektivi zapadnog Balkana i pozdravljamo predanost partnera sa zapadnog Balkana evropskoj perspektivu, što je u našem zajedničkom strateškom interesu i ostaje naš zajednički strateški izbor.
EU ponovo potvrđuje svoju opredijeljenost procesu proširenja i svoje odluke o tome, zasnovano na vjerodostojnim reformama partnera, poštenim i rigoroznim uslovljavanjem i principu sopstvenih zasluga.
Dodatno ćemo intenzivirati naš zajednički angažman kako bismo napredovali u procesima regionalne političke, ekonomske i društvene transformacije, uz priznavanje napretka koje je napravio zapadni Balkan.
Podsjećamo i na važnost koju EU može održati i u produbljenju vlastitog razvoja, osiguravajući svoje kapacitete za integraciju novih članova", stoji odmah u prvom članu Deklaracije izdate nakon Samita EU - zapadni Balkan, koji je održan na Brdu kod Kranja u Sloveniji.
Ovim činom i formalno su odbačene najave da Unija odustaje od obećanja datog prije 18 godina da sve države našeg regiona imaju perspektivu ulaska u EU.
U nastavku je integralni, službeni prijevod Deklaracije:
Deklaracija iz Brda, 6. oktobra 2021. godine
Mi, lideri Evropske unije (EU) i njezinih država članica, uz konsultacije sa liderima zapadnog Balkana, i u prisustvu regionalnih i međunarodnih zainteresovanih strana, danas zaključujemo sljedeće:
1. EU ponovo potvrđuje svoju nedvosmislenu podršku evropskoj perspektivi zapadnog Balkana i pozdravlja posvećenost partnera sa zapadnog Balkana evropskoj perspektivi koja je u našem međusobnom strateškom interesu i ostaje naš podijeljeni strateški izbor. EU još jednom potvrđuje svoju predanost procesu proširenja i odlukama koje je donijela u vezi s tim procesom na osnovi kredibilnih reformi od strane partnera, pravednih i strogih uvjeta i načela vlastitih zasluga. Mi ćemo dodatno intenzivisati naš zajednički angažman kako bismo napredovali u političkoj, ekonomskoj i socijalnoj transformaciji regiona, istovremeno priznajući napredak koji je postigao zapadni Balkan. Takođe naglašavamo važnost da EU može održati i produbiti vlastiti razvoj, osiguravajući svoj kapacitet za integraciju novih članica.
2. Partneri sa zapadnog Balkana ponovo naglašavaju svoju posvećenost evropskim vrijednostima i načelima, kao i za sprovođenje neophodnih reformi u interesu svojih građana. EU pozdravlja ćinjenicu da su partneri sa zapadnog Balkana ponovo istakli posvećenost prvenstvu demokratije, temeljnim pravima i vrijednostima te vladavini prava, kao i stalnim naporima u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, podršci dobrom upravljanju, ljudskim pravima, rodnoj jednakosti i pravima osoba koje pripadaju manjinama. Kredibilitet te posvećenosti ovisi o smislenom sprovođenju potrebnih reformi i o solidnim rezultatima na bazi jasne i dosljedne javne komunikacije. Osnaženo civilno društvo i nezavisni i pluralistički mediji su ključne komponente bilo kojeg demokratskog sistema i mi pozdravljamo i podržavamo ulogu koju oni igraju na zapadnom Balkanu.
3. EU je uvjerljivo najbliži partner regiona, njegov glavni investitor i vodeći donator. Dosada nezabilježeni razmjer i raspon te podrške mora biti potpuno prepoznan i prenesen od strane partnera u njihovim javnim debatama i komunikaciji.
4. Podrška EU i dalje će biti vezana za konkretni napredak ka vladavini prava i socioekonomskim reformama, kao i za opredijeljenost od strane partnera za evropske vrijednosti, pravila i standarde.
5. EU potpuno podržava potvrđenu posvećenost partnera sa zapadnog Balkana u pogledu inkluzivne regionalne saradnje i jačanja dobrosusjedskih odnosa uključujući i sa državama članicama EU. Sprovođenje bilateralnih sporazuma u dobroj vjeri i sa konkretnim rezultatima ostaje važno, uključujući Prespanski sporazum sa Grčkom i Sporazum o dobrosusjedskim odnosima sa Bugarskom. Potrebni su dodatni odlučni napori za poticanje pomirenja i regionalne stabilnosti, kao za pronalaženje i sprovođenje definitivnih, inkluzivnih i obavezujućih rješenja za bilateralne sporove i pitanja partnera koja imaju korijenje u ostavštini prošlosti, kao i preostale slučajeve nestalih lica i pitanja ratnih zločina, u skladu sa međunarodnim pravom i utvrđenim načelima, uključujući i Sporazumom o pitanjima sukcesije.
6. U potpunost podržavamo napore specijalnog predstavnika EU za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja zapadnog Balkana i od obje stranke očekujemo konkretan napredak ka punoj normalizaciji njihovih odnosa, što je od ključnog značaja za stabilnost i razvoj cijeloga regiona i da se osigura da mogu dalje da nastave na svojim evropskim putovima.
COVID-19
7. Kriza uzrokovana bolesti COVID-19 i dalje teško pogađa naša društva i ekonomije. Ta kriza ističe neophodnost i prednosti našeg bliskog i efikasnog partnerstva. EU je zajedno sa svojim državama članicama podržavala zapadni Balkan tokom cijele pandemije, sa dosada nezapamćenih ukupno 3,3 milijarde eura za zdravstvenu i socio-ekonomsku podršku regionu.
Partneri sa zapadnog Balkana su usko uključeni u inicijativama EU, naročito u Odboru za zdravstvenu sigurnost, sistemu ranog upozoravanja, zelenim trakama i Sporazumu o zajedničkoj javnoj nabavci medicinskih protivmjera. EU je spremna da još više poboljša pristup vakcinama, dijagnostičkim i terapeutskim sredstvima i da osigura bolju predvidljivost i otpornost na buduće krize.
8. EU takođe prepoznaje vrijednu podršku koju su partneri sa zapadnog Balkana pružili tokom pandemije jedni drugima i EU. To odražava solidarnost i uzajamnu podršku na kojima je EU izgrađena. Ta saradnja i koordinacija trebale bi da se nastave u budućnosti, uključujući tokom faze oporavka.
9. EU će nastaviti da odlučno podržava zapadni Balkan, naročito u pogledu opskrbe vakcinama. EU i njezine države članice su kroz razne kanale dostavile 2,9 miliona doza vakcina zapadnom Balkanu, a dostaviti će ih još više. EU će podržati planove vakcinacije svih partnera da im pomogne da do kraja 2021. godine dođu do stopa vakcinacije koje su slične prosječnim stopama u EU.
Ekonomsko-investicioni plan za zapadni Balkan
10. Nakon poziva lidera na Zagrebačkom samitu, EU je predstavila Ekonomsko-investicioni plan (EIP) i smjernice za sprovođenje Zelene agende za zapadni Balkan. Plan predviđa znatan investicioni paket za mobilizaciju skoro 30 milijardi eura za region za narednih sedam godina, a sastoji se od 9 milijardi eura u obliku grantova i 20 milijardi eura u investicijama, zahvaljujući finansijskoj poluzi novog Garancijskog instrumenta za zapadni Balkan. Da bi se ostvario maksimalni učinak EIP-a, partneri sa zapadnog Balkana trebaju odlučno sprovesti ekonomske i socijalne reforme i ojačati vladavinu prava. Plan namjerava stimulirati dugoročni zeleni socio-ekonomski oporavak i konkurentnost regiona, podržati njegovu zelenu i digitalnu tranziciju te potaknuti održivo povezivanje, regionalnu integraciju i trgovinu, čime se jača saradnja i konvergencija sa EU, uključujući i sa klimatskim ciljevima EU.
11. Pozdravljamo nedavno usvajanje pravnog okvira za sprovođenje instrumenta IPA1 III koji će i dalje biti ključni izvor finansijske pomoći za region, uključujući i za EIP. Komisija namjerava u okviru instrumenta IPA za 2021. predložiti paket investicija u iznosu od 600 miliona eura za sprovođenje ekonomsko-investicionog plana za zapadni Balkan, koji podleže procedurama u skladu sa programskim okvirom instrumenta IPA III i sprovedbenim pravilima. Zajedno sa prijedlogom u iznosu od 500 miliona eura najavljenim u julu, time bi se do kraja 2021. godine osigurala ukupno 1,1 milijarda eura za sprovedbu ekonomskoinvesticionog plana.
Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA)
12. Uvažavajući posvećenost lidera zapadnog Balkana potpunom sprovođenju Zelene agende, pozdravljamo dogovor o povezanom akcionom planu. U skladu sa Zelenim planom, Zelena agenda je ključni pokretač tranzicije ka modernim, karbonski neutralnim ekonomijama koje su otporne na klimatske promjene i efikasno iskorištavaju resurse za otključavanje potencijala kružne ekonomije, borbu protiv zagađenja i bolje upravljanje otpadom. Njezino uspješno sprovođenje zahtjevat će snažnu posvećenost od strane regiona. Jako je važno da se napori fokusiraju na pravovremenu i efikasnu tranziciju od ugljena kroz upotrebu goriva iz obnovljivih izvora ili goriva sa smanjenim emisijama ugljika. Trebalo bi dati prioritet energetskoj sigurnosti, uključujući diversifikaciju izvora i putova. EU će nastaviti podržavati regiju u sprovedbi Zelene agende i razvoju politike određivanja cijene ugljenika s obzirom na mehanizam EU za prekogranično prilagođavanje emisija CO2 (CBAM), uključujući i putem tehničke i finansijske pomoći.
