"Građani vjeruju u pravdu Ustavnog suda, pa svakodnevno podnose apelacije. Od početka ove godine podneseno je 3.938 apelacija, a samo u julu njih 560".
"Ponovo su na sceni još neumjereniji i tendenciozniji napadi na Ustavni sud Bosne i Hercegovine. Sada se pokušava okrenuti građane kao porezne obveznike protiv Ustavnog suda, a sve u svrhu predizborne kampanje", stoji u saopćenju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
U rijetkom i vrlo oštrom istupu ovakve vrste, dalje se navodi:
"Pojedini, dobro plaćeni političari, koje također finansiraju građani kao porezni obveznici, sada uz malo istine o naknadama za rad međunarodnih sudija iznose neistine o obimu i vrsti tih naknada. Pored toga, iznose neistine o obavezi prestanka mandata međunarodnih sudija. Sve to čine kako bi ponovo dobili glasove građana na predstojećim izborima. Pri tome, za potrebe političkog djelovanja, prilagođavaju i Izvještaj o obavljenoj finansijskoj reviziji Ustavnog suda BiH za 2023. godinu. Tako kažu da se Ured za reviziju institucija BiH „prilikom češljanja izvještaja o radu Ustavnog suda BiH za prošlu godinu osvrnu[o] [...] i na njihov nerad“.
Ustavni sud, međutim, podsjeća da je Ured za reviziju rekao sljedeće: „Zbog prestanka mandata dvojice sudija koje biraju parlamenti entiteta, nije bilo moguće održavati sjednice Velikog vijeća koje čine domaće sudije i koje u pravilu odlučuje u najvećem broju predmeta. Iz tog razloga, predmeti su se rješavali na plenarnim sjednicama na kojima pored domaćih učestvuju i međunarodne sudije. Takav način rada je, prema Godišnjem statističkom izvještaju o radu Ustavnog suda BiH za 2023. godinu, u velikoj mjeri uticao na rad Ustavnog suda u pogledu dinamike donošenja odluka, što je dovelo do znatnog pada u broju riješenih predmeta u odnosu na raniji period (u 2022. godini je riješeno 4.151, a u 2023. godini 1.510 predmeta).“
Navedeni dio revizorskog izvještaja ukazao je ustvari na uzroke pada broja riješenih predmeta i razlog za to prepoznao u činjenici da parlamenti entiteta nisu izabrali nedostajuće sudije u Ustavni sud.
Dakle, to što parlamenti entiteta nisu izabrali domaće sudije – iako je ustavna obaveza entiteta da blagovremeno izvrše izbor sudija – osnovni je i jedini uzrok pada broja riješenih apelacija. Ustavni sud to ne krije i uporno ističe da je zbog neizbora nedostajućih sudija u stanju riješiti tek jednu trećinu od broja pristiglih apelacija. Naime, građani vjeruju u pravdu Ustavnog suda, pa svakodnevno podnose apelacije. Od početka ove godine podneseno je 3.938 apelacija, a samo u julu njih 560. Inače, do sada je pravdu pred Ustavnim sudom svojim apelacijama zatražilo 100.289 građana i Ustavni sud je odlučio o 90.300 apelacija. Preostalih 10.000 građana, kao i sam Ustavni sud, čekaju na milost entitetskih parlamenata da izaberu nedostajuće sudije. U međuvremenu, Ustavni sud čini sve što je u njegovoj moći kako bi riješio što je moguće veći broj apelacija te je do danas u 2024. godini riješio 1.985 predmeta. To jeste malo više od jedne trećine od podnesenih apelacija u ovoj godini, što govori o nadljudskim naporima Ustavnog suda da, boreći se s vjetrenjačama sam, ostvari svoju ulogu i bude u službi građana.
Stoga bi, prema mišljenju Ustavnog suda, za građane bilo daleko korisnije da im kao poreznim obveznicima političari koji se na takav način bave Ustavnim sudom kažu kolike plaće i naknade imaju oni kao domaći političari i koje zakone i koristi su donijeli tim istim poreznim obveznicima u protekle dvije godine od kada im traje sadašnji mandat", stoji u saopćenju Ustavnog suda BiH.
