Centar za sigurnosne studije upozorio je na, kako navode, urušavanje diplomatske profesije u Ministarstvu vanjskih poslova BiH, ukazujući na javni oglas za direktno popunjavanje radnih mjesta državnih službenika u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH.
U saopćenju koje je potpisao predsjednik Centra za sigurnosne studije Denis Hadžović navodi se da je riječ o drugom javnom oglasu takve vrste za popunu državnih službenika u MVP-u BiH, odnosno o praksi koja je uvedena tokom aktuelnog mandata.
"Pomalo neprimijećeno u javnosti, posebno onoj stručnoj, promiče i drugi javni oglas za popunu državnih službenika u Ministarstvu vanjskih poslova BiH, za direktno popunjavanje radnih mjesta u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH", navodi Hadžović.
Prema njegovim riječima, takav način angažmana može predstavljati zakonit način popunjavanja nedostajućih radnih mjesta, ali je pitanje koliko je primjeren diplomatskoj službi.
"Diplomatski presedan, koji je uveden u aktuelnom mandatu, vjerovatno predstavlja zakonit način angažmana nedostajućih uposlenika, ali zasigurno nije primjeren najznačajnijoj državnoj instituciji niti povlaštenom statusu koji diplomate njeguju i pažljivo grade kroz cijelu diplomatsku historiju", navodi se u saopćenju.
Na stranici Agencije za državnu službu BiH objavljen je oglas za prijem pet osoba u rangu prvog sekretara, što predstavlja nivo srednjeg diplomatskog statusa u profesionalnoj hijerarhiji. Riječ je o pozicijama u ambasadama BiH u Vašingtonu, Amanu, Ankari, Pekingu i Islamabadu.
Centar za sigurnosne studije posebno problematizira činjenicu da se radi o važnim diplomatskim destinacijama.
"I letimičnim uvidom može se spoznati da se radi o veoma važnim diplomatskim destinacijama pa je neshvatljivo da se za tako važna diplomatska mjesta selekcija vrši na ovaj način, a ne iz profesionalnih i provjerenih resursa iz Sjedišta MVP-a", navodi Hadžović.
U saopćenju se ističe i da posljednji podaci pokazuju kako je ukupna popunjenost MVP-a BiH oko 82 posto. Prema presjeku stanja od 22. juna 2026. godine, u sjedištu Ministarstva zaposlena je 231 osoba, dok su u diplomatsko-konzularnoj mreži raspoređena 304 uposlenika.
Centar zbog toga postavlja pitanje zašto se za neke od najznačajnijih pozicija u diplomatsko-konzularnim predstavništvima pribjegava konkursu kojim se, kako navode, otvara prostor za angažman manje iskusnih diplomata.
"Iz kojeg razloga se ministarstvo odlučilo da na tako značajne i visoke pozicije u navedenim DKP-ima šalje nedovoljno iskusne diplomate, vjerovatno je pitanje na koje suvisle odgovore treba ponuditi menadžment te institucije", navodi se u saopćenju.
Dodatnu dilemu, prema ocjeni Centra za sigurnosne studije, otvara i sadržaj samog konkursa. U tri od pet oglasa u fokusu opisa poslova i radnih zadataka nalaze se ekonomska pitanja, dok su kod preostale dvije pozicije dominantna politička pitanja.
Uprkos tome, u svim oglasima kao uslov se navodi samo završen fakultet, bez preciznijeg usmjeravanja kandidata prema oblastima stručnosti koje bi odgovarale poslovima koje će obavljati u konkretnim diplomatskim predstavništvima.
Centar smatra da nedovoljna popunjenost institucija na nivou BiH, kao ni generalno neadekvatni uslovi za rad, ne mogu biti opravdanje za ad hoc rješenja kada je riječ o Ministarstvu vanjskih poslova BiH.
"Nedovoljna popunjenost i generalno neadekvatni uslovi za rad u institucijama na nivou BiH ne mogu biti opravdanje za ad hoc mjere kada se radi o ovako značajnim ministarstvima, koje dugoročno mogu ostaviti nesagledive posljedice po imidž i pozicioniranje BiH u vanjskopolitičkom svijetu", upozorava Hadžović.
On zaključuje da su snažne i kvalitetne institucije ključne za funkcioniranje i opstojnost države, te da građani imaju pravo očekivati od rukovodilaca institucija da, vodeći računa o zaštiti njihovih interesa i interesima države, poduzimaju odgovorne poteze usmjerene ka njihovom jačanju.
