Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i ključni evropski saveznici u srijedu će se sastati s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom kako bi definisali crvene linije pred njegov susret s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u petak. Kijev strahuje da bi Trump mogao iskoristiti samit za ličnu promociju i pokušaj dobijanja Nobelove nagrade za mir, gurajući rješenje koje bi oslabilo ukrajinsku državnost.
– Razumijemo namjeru Rusa da pokušaju prevariti Ameriku – nećemo to dopustiti – rekao je Zelenski ranije ove sedmice.
Glavni ciljevi Kijeva
Ukrajina insistira na dogovoru koji uključuje trajne bezbjednosne garancije, obavezivanje Moskve da plati ratnu štetu procijenjenu na stotine milijardi dolara, te povratak 20.000 otete djece i ratnih zarobljenika.
Kijev odbacuje mogućnost da Trump i Putin postignu aranžman koji bi omogućio reintegraciju Rusije u globalnu ekonomiju bez prethodnog povlačenja ruskih snaga.
Donbas kao “crvena linija”
Trump i pojedini američki zvaničnici sugerišu razmjenu teritorija, uključujući odustajanje Ukrajine od Donbasa u zamjenu za prekid ruskog napredovanja. Zelenski poručuje da je to neprihvatljivo:
– Nećemo napustiti Donbas. Za Ruse je to odskočna daska za buduću novu ofanzivu – rekao je, upozorivši da bi povlačenje otvorilo put ruskim trupama prema Zaporožju, Dnjepropetrovsku i Harkivu.
NATO generalni sekretar Mark Rutte spomenuo je mogućnost da neka teritorija ostane pod ruskom kontrolom “de facto, a ne de jure”, što su pojedini evropski zvaničnici nazvali kapitulacijom pred ruskim imperijalizmom.
Ratna odšteta i zamrznuta sredstva
Kijev i saveznici traže da Rusija plati najmanje 500 milijardi eura ratne štete, uz korištenje zamrznutih ruskih sredstava u Evropi. Njemački kancelar Friedrich Merz istakao je da Moskvi ne smije biti omogućen pristup tim sredstvima dok ne isplati odštetu.
Bezbjednosne garancije i članstvo u NATO
Zelenski navodi da su članstvo u NATO i EU jedini dugoročni način da se spriječi novi ruski napad. Trump, međutim, odbacuje mogućnost ulaska Ukrajine u NATO, a Moskva traži formalno odricanje od članstva.
Djeca i zarobljenici
Rusija je otela skoro 20.000 ukrajinskih djece, od kojih je vraćeno tek 1.453. Proces razmjene ratnih zarobljenika ide brže, uz posredovanje Trumpa, ali hiljade ljudi i dalje su u ruskom zatočeništvu, nedostupne međunarodnim posmatračima.
Održavanje pritiska na Moskvu
Ukrajina i evropski partneri upozoravaju da ukidanje američkih sankcija i obnavljanje trgovine s Rusijom ne smije biti dio dogovora. Analitičari procjenjuju da je rat Moskvu koštao oko dva triliona dolara, a Kijev želi da se taj pritisak održi.
– Naš zadatak je spriječiti da Trump ili bilo ko drugi spasi Rusiju – poručio je Ilja Neskhodovski iz ukrajinskog think tanka ANTS.
