U FBiH više od 200 hiljada nezaposlenih, a na kraju svake godine milioni ostaju neutrošeni za zapošljavanje

Dodaju kako je konkretno, u 2025. godini za provođenje novih mjera aktivne politike zapošljavanja bilo na raspolaganju 101.351.276 KM, namijenjenih za realizaciju programa zapošljavanja, samozapošljavanja i obuke. Od ukupno raspoloživog iznosa, do kraja 2025. godine ugovoreno je 99.476.809 KM, što predstavlja više od 98 posto raspoloživih sredstava.

- Istovremeno, činjenica da sva ugovorena sredstva nisu isplaćena do kraja 2025. godine ne znači da sredstva nisu realizirana u okviru programa. Naprotiv, riječ je o sredstvima koja su ugovorena i čija se isplata vrši sukcesivno, u skladu s dinamikom realizacije ugovornih obaveza i dostavljenim pravdanjima korisnika. Zbog toga se dio sredstava po ugovorima zaključenim u 2025. godini isplaćuje tokom 2026. godine.

Prilikom ocjene stepena realizacije programa aktivne politike zapošljavanja, važno je razlikovati izvršene isplate u određenom periodu od ukupno ugovorenih sredstava, budući da sama dinamika isplate ne odražava u potpunosti stepen realizacije programa niti iznos sredstava za koji su preuzete ugovorne obaveze - naveli su iz Zavoda.

Razgovarali smo sa federalnim zastupnikom Admirom Čavalićem, ekspertom u ekonomskoj oblasti, piše faktor.ba 

- Ako se ide u spuštanje doprinosa, onda treba da targetiramo (ciljamo) naknadu za nezaposlenost jer očigledno je da zavod za zapošljavanje i biroi imaju više sredstava nego li je potrebno na tržištu rada. I druga inicijativa vezala se za Zakon o posredovanju u zapošljavanju gdje je cilj bio da se identificira koji su to aktivni tražioci posla na koje treba da se troši novac i ostali koji su evidentirani bi imali zdravstveno osiguranje. Sada imamo problem da zavodi imaju neke evidencije koje im ništa ne govore, na način da ne znamo, zavodi ne znaju gdje fokusirati novac, na koje nezaposlene osobe, razumijevajući da je dosta ljudi nezaposleno čisto kako bi imali pravo na zdravstveno osiguranje - navodi Čavalić.

Kaže kako se takva situacija ponavlja iz godine u godinu.

- Novac se emituje prema poslodavcima, nemamo jasne revizije ni evidencije da li to ima zaista dugoročnog efekta. Vidimo ne prave neku značajnu razliku na tržištu rada osim sezonskih oscilacija kada su programi, malo se poveća zaposlenost. Ti zavodi se čuvaju kao politički plijen i na federalnom i na kantonalnom nivou.

Novac koji se usmjerava biroima je od radnika i poslodavaca, to je od doprinosa. Biroi su politička birokracija umjesto da je funkcionalna platforma za zapošljavanje.

Predlagao sam, a što je implementirano u Hrvatskoj, jeste da čitavu godinu postoje programi zapošljavanja, a ne da mi pravimo da bude neki klik gdje se rasporedi nekih 20-30 miliona KM. Treba kada se pojavi nezaposleni kadar, da ode do zavoda, pita ima posla, može li im se pomoći, a ne da kvartalno idu javni pozivi - kazao je Čavalić.