Vojin Mijatović poručio DF-u i SBiH-u: Vaš tata i šef je Bakir Izetbegović, on odlučuje o vašoj sudbini ne mi
Početna/Vijesti/BiH
BiH

Struja skuplja za gotovo 30 posto, a s njom i ostali proizvodi?

Redakcija Mostar

Na adrese pojedinih privrednih subjekata iz Elektroprivrede BiH počeli su pristizati prijedlozi novih ugovora u kojima se cijena električne energije povećava za skoro 30 posto od prvog januara naredne godine.

Nakon što je inflacija ostavila svoje obrise na novčanicima građana Bosne i Hercegovine, što je u stvari bila pojava na globalnom nivou, novi udar očekuje se nakon Nove godine ukoliko aktuelna vlast i menadžment Elektroprivrede Bosne i Hercegovine ne urade ništa, nego ostanu pri onome što su počeli dobijati privredni subjekti u Federaciji, tačnije korisnici usluga Elektroprivrede Bosne i Hercegovine.

Na adrese pojedinih privrednih subjekata iz Elektroprivrede BiH počeli su pristizati prijedlozi novih ugovora u kojima se cijena električne energije povećava za skoro 30 posto od prvog januara naredne godine. Privrednici su ogorčeni i najavili su naredne korake.

Privrednici koji dobiju prijedlog ugovora s poskupljenjem industrijske struje za 29,65 posto imaju 15 dana da odgovore Elektroprivredi. To je povećanje cijene u nizu u posljednjih nekoliko godina, ali ovaj prijedlog, koji iznosi približno 30 posto, neprihvatljiv je kompanijama.

Maid Jabandžić, direktor koji u svojoj kompaniji zapošljava 800 radnika, ovo ne naziva poskupljenjem nego udarom.

„To znači za cijelu privredu, za cjelokupno stanovništvo i za cijelu državu. To je jedan udar. Zamislite kada kažete 30 %, je l' tako? To vam je skoro jedna trećina. Hajde sad zamislite, molim vas, kada bilo šta poskupi jednu trećinu, to su udari, to se ne zove poskupljenje. I vi ste, i svi smo svjesni da će se to razliti. Ne samo na proizvođača, oni će uvijek amortizovati jedan dio koji mogu podnijeti, ali sigurno će se to odraziti i na krajnje kupce“, objasnio je Maid Jabandžić, direktor kompanije „Madi“.

Podizanje cijene električne energije za privredu znači domino-efekat, tako da će tim slijedom poskupjeti i proizvodi i usluge domaće privrede, a većina njih su osnovne životne namirnice. Opet će se krajnje posljedice najviše osjetiti na računima građana. Poučeni iskustvom iz inflatornog perioda, vidjeli smo da su namirnice bile mnogo skuplje nego što je bila sama inflacija.

Plate i penzije povećavale su se neznatno u odnosu na cijene proizvoda, a neke plate ostale su iste. Ono s čim se rijetko susrećemo u Bosni i Hercegovini praksa je većine zemalja koje nastoje osigurati što nižu cijenu energije za privredu, a sve s ciljem njenog jačanja.

Iz Elektroprivrede Bosne i Hercegovine poručuju da rade sve u skladu sa Zakonom o električnoj energiji Federacije BiH jer su obavezni da kupce blagovremeno obavijeste o isteku važećeg ugovora, odnosno ugovorenih cijena, te da im, ukoliko postoji interes za nastavak saradnje, dostave ponudu za naredni ugovorni period najkasnije 30 dana prije isteka postojećeg ugovora.

„Cijene električne energije za tržišno snabdijevanje formiraju se na osnovu aktuelnih tržišnih kretanja i referentnih cijena električne energije na regionalnim tržištima. Budući da u Bosni i Hercegovini ne postoji organizovano berzansko tržište električne energije, kretanja cijena moguće je pratiti putem berzi električne energije u regionu koje predstavljaju relevantan pokazatelj tržišnih trendova. Trenutno stanje na tržištu električne energije karakterišu značajno više cijene u odnosu na isti period prethodne godine. Referentne tržišne cijene za 2027. godinu znatno su više u odnosu na ponude Elektroprivrede BiH“, saopćili su iz Elektroprivrede BiH.

Međutim, tržište Evropske unije pokazuje da su cijene električne energije za domaćinstva veće u odnosu na privredu. Cijena za potrošače koji nisu domaćinstva u prvoj polovini ove godine na prostoru Evropske unije pala je za 5,4 posto u odnosu na isti period 2025. godine. U Irskoj je zabilježena najviša cijena električne energije za potrošače koji nisu domaćinstva i iznosila je 0,266 eura po kWh, dok je najniža bila u Finskoj, 0,0928 eura po kWh.

S druge strane, privrednicima u Bosni i Hercegovini kojima je ponuđena viša cijena struje za 29,65 posto ugrožen je rast poslovanja. Posebno onima koji imaju ugovorene tzv. long poslove. To su ugovori koji se sklapaju na duži period, koji može trajati i nekoliko godina. Oni u ovoj situaciji prestaju biti konkurentni. Potpuno je jasno da će, iako se cijena električne energije povećava privredi, najveći teret poskupljenja snositi budžeti domaćinstava.

„Malo je nepopularno ovo reći s moje strane, da bi struja trebala biti skuplja za građanstvo, iz razloga što je ona trenutno znatno jeftinija od same proizvodne cijene. Isporučivanjem električne energije građanstvu u ovim uslovima apsolutno se radi na štetu kompanija koje imaju obavezu da održavaju energetski sistem stabilnim. Tako da je to skoro nemoguće. Sve ove godine su uvijek, kolokvijalno rečeno, politike bježale od te nepopularne ideje da se u više navrata poskupi struja za građanstvo“, istakao je dipl. ing. maš. Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore Federacije BiH.

Poskupljenjem električne energije privredi vlast praktično povećava vlastite budžetske prihode kroz poskupljenje drugih proizvoda koje će neminovno plaćati građani. Prema podacima Eurostata, prosječna cijena električne energije za domaćinstva u Evropskoj uniji u prvoj polovini ove godine bila je 0,283 eura po kilovat-satu, dok je u Bosni i Hercegovini iznosila 0,099 eura po kilovat-satu.

Za narednu sedmicu najavljeni su sastanci predstavnika privrednika s predstavnicima Elektroprivrede i Vlade Federacije.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.