Na današnji dan prije tačno 30 godina u Parizu je potpisan Dejtonski mirovni sporazum. Time je i zvanično prekinut rat u Bosni i Hercegovini, ali i stvoreno političko ustrojstvo o kojem se rasprave, gotovo bez pomaka, vode godinama. Jedni kažu kako će ga braniti bez obzira na sve, vanjski faktori traže transformaciju sistema kako bi zemlja postala dijelom Evropske unije, a građani umorni od previranja i obećanja. Ni posljednji dani nisu protekli bez zapaljivih izjava o budućnosti BiH, piše N1.
Potpis je stavljen prije tačno 30 godina u Parizu. Tri decenije kasnije - zemlja je razapeta između Dejtona i Brisela. Godinama je od funkcionalnosti kakvu zahtijeva Evropska unija udaljavaju blokade, negiranja presuda za ljudska prava u Strazburu, hranjenje narativa o novim podjelama i teritorija i ljudi. Ovo zadnje, upozoravaju brojni, uzelo je novi zamah u posljednjim danima.
"Izjava (hrvatskog) premijera (Andreja) Plenkovića da se njihova politička strategija nije promijenila od devedesetih godina ne mogu se tumačiti kao usputna ili nepromišljena retorika. I hrvatska i srpska politika, bez obzira na međusobne razlike, dijele jednu ključnu pretpostavku, a to je da Bosna i Hercegovina nije punopravna politička država, nego trajno otvoreno pitanje, prostor posebnih interesa i legitimno polje intervencije", naveo je Adil Kulenović, predsjednik Kruga intelektualaca 99.
"Kao što je i lobista Max Primorac govorio i jučer u Zagrebu da je treći entitet spas za hrvatski narod. Bilo koja daljnja podjela Bosne i Hercegovine na etničke teritorije dovodi u pitanje opstanak Bosne i Hercegovine", naglasio je Miro Lazović, bivši predsjednik Skupštine Republike BiH.
Nije Lazović jedini učesnik mirovnih pregovora u Dejtonu koji upozorava da ono što nije bilo moguće prije 30 godina nije ni danas.
"Čak i danas ideja o nametanju tri, umjesto dva entiteta predstavlja mnoštvo izazova. Mnogo bi se Hrvata osjećalo izostavljenim, a isto bi se desilo i sa pripadnicima bošnjačkog naroda", kazao je Muhamed Sacirbey, bivši ministar vanjskih poslova BiH.
No, nekadašnji zvaničnici se pitaju čemu inferiornost dijela današnjih političkih struktura, kao i to gdje su krupne javne rasprave i konferencije na kojima će se voditi dijalog o budućnosti zemlje? Čak i institucije koje služe upravo za to često su pretvorene u puku formalnost, a transformativni put prema integracijama kojeg načelno podržavaju svi, se podriva direktno i kontinuirano. I baš zato, i vanjski faktori bi morali imati mnogo jasniju poziciju, stava je Lazović.
"Današnja Bosna i Hercegovina je država međunarodnog dizajna. Ono što smo dobili u Dejtonu nije samo naša volja. Kao učesnik, znam pritiske i ucjene koje su bile na našu delegaciju da prihvatimo nešto što smo i onda znali da nije dobro, ali smo dobili uvjerenje da ćemo nakon desetak godina morati ući u određene promjene", dodao je Lazović.
