Zločini počinjeni 1992. godine u Prijedoru predmet su brojnih presuda međunarodnih i domaćih sudova, ali potraga za pravdom još nije završena.
U Cazinu je danas obilježen Dan bijelih traka, posvećen sjećanju na 3.176 ubijenih civila nesrpske nacionalnosti i 102 ubijene djece u Prijedoru tokom 1992. godine.
Na Trgu ispred stare Gimnazije postavljena je prigodna izložba, građanima su podijeljene bijele trake, a otvorena je i knjiga žalosti u koju su se upisivali građani odajući počast žrtvama jednog od najtežih zločina počinjenih tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Dan bijelih traka obilježava se u znak sjećanja na 31. maj 1992. godine, kada su tadašnje vlasti u Prijedoru putem lokalnog radija naredile nesrpskom stanovništvu da na svoje kuće istakne bijele čaršafe, a da prilikom kretanja gradom nosi bijele trake oko ruke. Taj događaj postao je simbol progona, diskriminacije i sistematskog nasilja nad Bošnjacima i Hrvatima na području Prijedora.
Zločini počinjeni u Prijedoru, uključujući logore Omarska, Keraterm i Trnopolje, bili su među najopsežnije istraživanim predmetima pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Hagu. Haški tribunal utvrdio je da su nakon preuzimanja vlasti u Prijedoru 1992. godine uslijedila masovna hapšenja, zatočenja, ubistva, mučenja, silovanja i progoni nesrpskog stanovništva.
Pred Tribunalom u Hagu donesene su brojne pravosnažne presude za zločine povezane s Prijedorom. Među osuđenima su Duško Tadić, Duško Sikirica, Zoran Žigić, Mlađo Radić, Miroslav Kvočka, Milojica Kos, Dragoljub Prcać, Darko Mrđa, Predrag Banović, Biljana Plavšić, kao i nekadašnji politički i vojni lideri bosanskih Srba Radovan Karadžić, Ratko Mladić, Momčilo Krajišnik te Mićo Stanišić i Stojan Župljanin.
Haški tribunal je kroz više presuda utvrdio da su na području Prijedora počinjeni široko rasprostranjeni i sistematski napadi na nesrpsko stanovništvo, uključujući ubistva, progone, mučenja i druge zločine protiv čovječnosti.
Procesuiranje zločina u Prijedoru nastavljeno je i pred Sudom Bosne i Hercegovine. Tokom proteklih godina izrečene su brojne presude za zločine u Zecovima, Hambarinama, Kozarcu, Trnopolju i drugim mjestima prijedorske regije. Među posljednjim predmetima je i prvostepena presuda Dušku Zoriću, koji je ove godine osuđen na 15 godina zatvora zbog učešća u ubistvu bošnjačkih civila u selu Zecovi kod Prijedora.
I pored velikog broja presuda, značajan broj predmeta još nije okončan. Glavni tužilac Bosne i Hercegovine Milanko Kajganić saopćio je da se pred Sudom BiH trenutno vode postupci u 51 predmetu ratnih zločina protiv 234 optužene osobe, dok se žalbeni postupci vode protiv još 11 optuženih.
Prema podacima Tužilaštva BiH, krajem prošle godine ostala su neriješena 162 predmeta ratnih zločina koji obuhvataju više od 2.000 osoba.
Dodatni problem predstavlja činjenica da se veliki broj osumnjičenih i optuženih za ratne zločine nalazi van domašaja bh. pravosuđa. Prema podacima Tužilaštva BiH, oko 50 osoba optuženih za ratne zločine nedostupno je pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine i uglavnom se nalaze u susjednim državama, koristeći dvojna državljanstva kako bi izbjegli izručenje.
Porodice žrtava i udruženja koja godinama obilježavaju Dan bijelih traka upozoravaju da, uprkos brojnim presudama, još uvijek nisu pronađeni posmrtni ostaci velikog broja ubijenih, niti su procesuirani svi odgovorni za zločine počinjene u Prijedoru i okolini.
