U Cazinu je danas obilježen Dan bijelih traka, posvećen sjećanju na 3.176 ubijenih civila nesrpske nacionalnosti i 102 ubijene djece u Prijedoru tokom 1992. godine.
Na Trgu ispred stare Gimnazije postavljena je prigodna izložba, građanima su podijeljene bijele trake, a otvorena je i knjiga žalosti u koju su se upisivali građani odajući počast žrtvama jednog od najtežih zločina počinjenih tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Dan bijelih traka obilježava se u znak sjećanja na 31. maj 1992. godine, kada su tadašnje vlasti u Prijedoru putem lokalnog radija naredile nesrpskom stanovništvu da na svoje kuće istakne bijele čaršafe, a da prilikom kretanja gradom nosi bijele trake oko ruke. Taj događaj postao je simbol progona, diskriminacije i sistematskog nasilja nad Bošnjacima i Hrvatima na području Prijedora.
Zločini počinjeni u Prijedoru, uključujući logore Omarska, Keraterm i Trnopolje, bili su među najopsežnije istraživanim predmetima pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Hagu. Haški tribunal utvrdio je da su nakon preuzimanja vlasti u Prijedoru 1992. godine uslijedila masovna hapšenja, zatočenja, ubistva, mučenja, silovanja i progoni nesrpskog stanovništva.
Pred Tribunalom u Hagu donesene su brojne pravosnažne presude za zločine povezane s Prijedorom. Među osuđenima su Duško Tadić, Duško Sikirica, Zoran Žigić, Mlađo Radić, Miroslav Kvočka, Milojica Kos, Dragoljub Prcać, Darko Mrđa, Predrag Banović, Biljana Plavšić, kao i nekadašnji politički i vojni lideri bosanskih Srba Radovan Karadžić, Ratko Mladić, Momčilo Krajišnik te Mićo Stanišić i Stojan Župljanin.
