Ističe kako je savremena medicina u potpunosti okrenuta prevenciji jer spašava ljudske živote i štedi novac.
U Bosni i Hercegovini godišnje se otkrije blizu 14.000 novih slučajeva malignih bolesti, a približno 8.600 osoba premine, rezultat je istraživanja provedenog u okviru zajedničkog projekta Evropske unije i Ujedinjenih nacija.
Veliki broj slučajeva otkrije se tek kada je bolest znatno uznapredovala i kada je liječenje skuplje i teže, a ishodi neizvjesni.
Niz do sada provedenih međunarodnih studija pokazao je da karcinomi koji se otkriju u ranoj fazi imaju znatno veće šanse za uspješno liječenje, a mnogi od njih postaju potpuno izlječivi.
Javno zdravstvo
Za mnoge uobičajene vrste raka (poput raka dojke, debelog crijeva, grlića maternice ili prostate), rano otkrivanje podiže petogodišnje preživljavanje i na više od 90 posto.
Zbog toga su brojne zemlje davno u svoje zdravstvene sisteme uvele preventivne preglede, kao dijelove preventivne medicine koja ulaže napore prema prevenciji bolesti, bilo da je riječ o pojedincu ili u zajednici u cjelini, a dio je onoga što je šire poznato kao javno zdravstvo.
No naša država ne može se pohvaliti time.
Iako su pojedini kantoni u Federaciji BiH uveli preventivne preglede na pojedine vrste karcinoma, izostao je sistemski pristup zbog čega, kako je navedeno u pomenutom istraživanju, sedam od 10 pacijenata ulazi u zdravstveni sistem tek nakon pojave simptoma bolesti.
- Ovo nije prvo istraživanje provedeno u BiH koje pokazuje konstantni rast malignih oboljenja koje su drugi uzrok smrtnosti u svijetu, pa tako i u BiH. Višestruki su razlozi koji su doveli do znatnog porasta broja oboljelih od karcinoma u BiH. Prije svega, to je životna dob. BiH bilježi negativne demografske parametre, što znači da mladi ljudi, koji manje obolijevaju od raka, odlaze iz države, a mi postajemo starije društvo koje češće obolijeva - kaže prim. dr. Harun Drljević, onkološki hirurg.
Ističe kako je savremena medicina u potpunosti okrenuta prevenciji jer spašava ljudske živote i štedi novac.
- Sektor javnog zdravstva je taj koji treba organizirati preventivne programe. U zemljama Evrope i šire u svijetu screening programi su odavno postali konstanta za tri vrste karcinoma - dojke, debelog crijeva i prostate. To su tri raka koji se mogu uspješno pratiti preko screeninga ako postoje i ako rade kontinuirano. A ne kao kod nas - jedno vrijeme rade, pa ne rade. Stihija koja postoji u BiH upravo je rezultat različitih politika kantona i njihove finansijske moći, ali i zainteresovanosti da se organizuju programi - govori Drljević i navodi primjer Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) u kojem je preventivni program dojke, kako kaže, glasno najavljen, ali malo radi, pa ne radi.
No naša država ne može se pohvaliti time.
Iako su pojedini kantoni u Federaciji BiH uveli preventivne preglede na pojedine vrste karcinoma, izostao je sistemski pristup zbog čega, kako je navedeno u pomenutom istraživanju, sedam od 10 pacijenata ulazi u zdravstveni sistem tek nakon pojave simptoma bolesti.
- Ovo nije prvo istraživanje provedeno u BiH koje pokazuje konstantni rast malignih oboljenja koje su drugi uzrok smrtnosti u svijetu, pa tako i u BiH. Višestruki su razlozi koji su doveli do znatnog porasta broja oboljelih od karcinoma u BiH. Prije svega, to je životna dob. BiH bilježi negativne demografske parametre, što znači da mladi ljudi, koji manje obolijevaju od raka, odlaze iz države, a mi postajemo starije društvo koje češće obolijeva - kaže prim. dr. Harun Drljević, onkološki hirurg.
Ističe kako je savremena medicina u potpunosti okrenuta prevenciji jer spašava ljudske živote i štedi novac.
- Sektor javnog zdravstva je taj koji treba organizirati preventivne programe. U zemljama Evrope i šire u svijetu screening programi su odavno postali konstanta za tri vrste karcinoma - dojke, debelog crijeva i prostate. To su tri raka koji se mogu uspješno pratiti preko screeninga ako postoje i ako rade kontinuirano. A ne kao kod nas - jedno vrijeme rade, pa ne rade. Stihija koja postoji u BiH upravo je rezultat različitih politika kantona i njihove finansijske moći, ali i zainteresovanosti da se organizuju programi - govori Drljević i navodi primjer Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) u kojem je preventivni program dojke, kako kaže, glasno najavljen, ali malo radi, pa ne radi.
- Ne mogu reći da je takav program loš, ali nije ni dobar. S druge strane, BiH nema jedinstven registar malignih oboljenja - nacionalni registar za rak - gdje bi bila evidentirana sva zloćudna oboljenja među stanovništvom. Mapa pojavnosti maligniteta pomogla bi zdravstvenim politikama u projiciranju preventivnih programa - objašnjava Drljević.
Podaci istraživanja dodatno upozoravaju da se značajan broj slučajeva raka otkriva u kasnim stadijima bolesti, pa se navodi da se do 22 posto slučajeva raka grlića maternice i čak 29 posto slučajeva raka dojke dijagnosticira u stadijima III i IV kada je liječenje znatno složenije i neizvjesnije.
Drljević je iznio frapantan podatak kako uspješno liječenje raka dojke, ako se otkrije u ranoj fazi bolesti, iznosi više od 98 posto.
- To je zaista ogroman postotak, i ako imamo aktivan odnos prema toj bolesti i redovno screeningom probiremo populaciju, imamo i šansu da "lovimo" karcinome u veličinama koje su prihvatljive za izlječenje. Izostanak takvih programa i loš edukativni status stanovništva rezultira ogromnim karcinomima i ne tako dobrim prognozama za liječenje.
Veličina tumora
S tim u vezi navodi primjer perioda tokom COVID-19.
Prema riječima Drljevića, prije pandemije Služba za bolesti dojke Kantonalne bolnice Zenica imala je prosječnu veličinu karcinoma dojke 19 milimetara koja se stalno smanjivala. No tokom korona medicine desile su se neželjene stvari.
- U vrijeme pandemije zapostavljeni su bilo kakvi preventivni pregledi, što je rezultiralo time da smo otkrivali karcinome velikih dimenzija. Nakon pandemije, kada se ponovo vratila civilna medicina, veličine tumora ponovo su se počele smanjivati. Jednostavno rečeno, veličina karcinoma dojke najbolje govori kakav je zdravstveni sistem u regiji, državi - kaže Drljević.
U razgovoru za Faktor početkom septembra prošle godine, pomoćnik federalnog ministra za javno zdravlje prim. dr. Goran Čerkez kazao je da bi FBiH sa preventivnim programima mogla početi 2027. pod pretpostavkom da Parlament FBiH odobri sredstva Vladi.
- Tu će glavnu riječ voditi Federalni parlament koji odobrava novac. Radi se o procesu koji nije nimalo jeftin, jer će sigurno trebati 30-ak miliona KM, a o osiguranju novca već sada bi trebalo početi razmišljati - rekao nam je tada Čerkez.
No Drljević po tom pitanju nije baš optimističan.
- Kad su u pitanji Federalni parlament, Federalno ministarstvo zdravstva i screening programi za karcinom dojke nisam veliki optimista. Dugo sam sarađivao sa Federalnim ministarstvom zdravstva, nijedno obećanje nikada nisu ispunili. Isto tako ni Federalni parlament, sjećam se vremena kada je premijer bio Nedžad Branković. U to vrijeme vodila se velika kampanja "Pružimo ruke životu". Premijer je tada obećao kupiti 20 mamografa, ali ih nikada nismo dobili. Trenutna vlast također ne može se dogovoriti o esencijalnoj listi onkoloških lijekova, a kamoli da govorimo nadogradnji, odnosno programima ranog otkrivanja. To je tako jer vlast ulaganje u zdravstvo doživljava kao gubitak, a ne kao ulaganje u humani kapital. Jer ako imate zdravu populaciju koju liječite na vrijeme, imate kapital potreban da se zemlja ekonomski osnaži i izvuče iz situacije u kojoj jeste. Najbolji primjer za njihovu bahatost je sramotna borba onkoloških pacijenata za osnovne lijekove - zaključuje Drljević.
