Okružno javno tužilaštvo u Banjoj Luci obustavilo je u februaru istrage o rušenju pet džamija tokom rata u ovom gradu zbog zastare ovih predmeta, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
U pet predmeta protiv nepoznatog lica ili više njih zbog rušenja pet džamija u periodu od marta do jula 1993. godine, Okružno javno tužilaštvo Banja Luka donijelo je tužilačke odluke o obustavi istrage, potvrđeno je iz ovog tužilaštva za BIRN BiH.
Iz Tužilaštva su objasnili da su rušenje džamija Zulfikar-pašina i Mehdi-begova u Banjoj Luci, džamija u mjestima Perino Polje – Čikule (općina Gradiška), džamije u mjestu Tekija i džamije u mjestu Orahova u naselju Haluga (općina Gradiška) istraživali kao krivično djelo “uništavanje kulturnih i historijskih spomenika” iz Kaznenog zakona SFRJ.
Odluka o obustavi istrage donesena je “iz razloga jer je nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja na koju se pazi po službenoj dužnosti”, potvrdili su iz Okružnog javnog tužilaštva.
Istragu o rušenju ovih džamija Okružno javno tužilaštvo vodilo je još prije 2014. godine, kada je predmet prebačen na Državno tužilaštvo, kazali su iz Tužilaštva u Banjoj Luci. Prema navodima ovog tužilaštva, predmet su ponovo dobili u rad 2020. godine, nakon što je donesena Revidirana strategija za rad na predmetima ratnih zločina, prema kojoj su manje složeni predmeti trebali biti prebačeni na niža tužilaštva kako bi se ubrzao rad na predmetima ratnih zločina.
Ali u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini su za BIRN BiH rekli kako ih je Okružno javno tužilaštvo obavijestilo da rušenje džamija nije istraživalo kao ratni zločin.
Zbog toga je na tužilačke odluke donesene u februaru ove godine Islamska zajednica u BiH uložila pritužbe kancelariji tužioca, koje su odbijene kao neosnovane, potvrdili su iz Islamske zajednice.
Aldina Suljagić-Piro iz Uprave za pravne i administrativne poslove Islamske zajednice u BiH kaže da je Okružno javno tužilaštvo Banja Luka u svojm naredbama navelo da se u radnjama nepoznatih počinilaca stiču obilježja krivičnog djela uništavanja kulturno-historijskih spomenika iz Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ), kao zakona koji je bio na snazi u vrijeme izvršenja krivičnog djela.
