Višegodišnji predmet o kupovini luksuzne nekretnine u Beogradu i dalje je aktivan. Nakon izbornog poraza Aleksandra Vučića ponovo se otvara pitanje hoće li institucije Srbije dostaviti dokumentaciju koju traže pravosudni organi Bosne i Hercegovine.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine potvrdilo je da predmet koji se odnosi na kupovinu vile Milorada Dodika na Dedinju u Beogradu još nije zatvoren. Potvrda je stigla u trenutku kada se, nakon parlamentarnih izbora u Srbiji i poraza dosadašnje vlasti Aleksandra Vučića, ponovo postavlja pitanje saradnje pravosudnih institucija dvije države.
„Predmet je u radu. U statusu je – otvoren. Više informacija ili detalja ne možemo davati“, saopćeno je iz Tužilaštva BiH za Srpskainfo.
Riječ je o predmetu koji se godinama povezuje sa sumnjama u porijeklo novca kojim je Dodik kupio nekretninu u elitnom beogradskom naselju. Poseban problem tokom dosadašnjeg postupanja predstavljalo je pribavljanje dokumentacije iz Srbije, potrebne za utvrđivanje okolnosti kupovine i finansiranja vile.
Prema ranije objavljenim informacijama, Dodik je nekretninu kupio 2007. godine, a vrijednost transakcije iznosila je približno 750.000 eura. U javnosti su se pojavljivali navodi o bankarskom kreditu kojim je kupovina navodno finansirana, ali i pitanja o načinu otplate i porijeklu novca.
Mediji su ranije objavljivali tvrdnje da su pojedine kreditne rate, u iznosima većim od 9.000 KM, navodno uplaćivane u gotovini te da je novac preko posrednika dostavljan u Beograd. Ti navodi predstavljaju dio ranijeg medijskog izvještavanja i ne znače da su eventualne nezakonitosti pravosnažno utvrđene.
Dodik je u vezi s ovim predmetom saslušan u martu 2022. godine, ali istraga nije dobila konačan pravosudni epilog.
Novo političko stanje u Srbiji sada je otvorilo pitanje može li se promijeniti odnos tamošnjih institucija prema zahtjevima koji dolaze iz Bosne i Hercegovine.
Stručnjak za sigurnost Nedžad Korajlić upozorava da smjena vlasti ne znači automatski i uklanjanje prepreka u međunarodnoj pravnoj saradnji. Prema njegovoj ocjeni, potrebno je ustanoviti zbog čega dokumentacija ranije nije dostavljena i na kojem nivou je nastao zastoj.
Posebno je važno razlikovati političke odnose Beograda i Banje Luke od zakonskih obaveza institucija Srbije u postupcima međunarodne pravne pomoći.
