Tunel Hranjen predstavlja jedan od najznačajnijih i najspornijih infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini, dio dionice buduće brze ceste Sarajevo – Goražde. Ideja je bila jednostavna: smanjiti cestovnu udaljenost između dva grada sa 95,6 na 56 kilometara i skratiti vrijeme putovanja s oko sat i po na približno 45 minuta.
Projekt tunela Hranjen pokrenut je nakon što je Javno preduzeće Autoceste FBiH u aprilu 2018. godine potpisalo prvi ugovor s kompanijom Euro-Asfalt za probijanje glavne i servisne tunelske cijevi i izradu primarne podgrade, u vrijednosti od oko 81,9 miliona KM sa PDV-om.
Planirani rok završetka bio je 36 mjeseci, odnosno tri godine od početka radova, što je značilo da bi tunel trebao biti završen najkasnije 2021–2022. godine.
Međutim, gradnja se pokazala daleko složenijom od prvobitnih najava. Radovi su višestruko prekidani, a finansijska konstrukcija projekta bila je problematična već od početka. U jednom trenutku vlasti FBiH su morale osigurati dodatnih 39,3 miliona KM za nastavak gradnje, jer projekt nije mogao napredovati zbog nedostatka sredstava.
Stručnjaci i javnost upozoravali su na niz propusta: radovi su počeli prije nego što je izdata građevinska dozvola, što je prema nekim procjenama značilo da su radnici sedam mjeseci radili “bez zakonske osnove”.
Profesor Nedim Suljić, redovni profesor Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta u Tuzli i član Evropske akademije nauka i umjetnosti, kritizirao je projekt zbog neodrživog planiranja i izvedbe:
„Radovi su počeli u novembru 2019. godine, a dozvola za gradnju izdata je tek u maju 2020. Sedam mjeseci se kopalo bez zakonske osnove.“
Suljić je posebno ukazao na ozbiljan nedostatak istražnih geomehaničkih i hidrogeoloških radova, neophodnih za projekte tunela kroz zahtjevne geološke strukture:
„Geomehanička, geološka i hidrogeološka istraživanja nisu bila sprovedena u dovoljnom obimu. To je neprihvatljivo.“
Projekt koji je trebao povezati Sarajevo i Goražde desetkovan je kašnjenjima, porastom troškova i neriješenim problemima – a istrage i dalje traju,
Te posljedice bile su ubrzo vidljive: početkom 2021. godine dio iskopanog tunela potopljen je zbog neriješenog problema odvodnje podzemnih voda rijeke Čemernice, što je dodatno usporilo radove i povećalo troškove.
Ukupni troškovi projekta znatno su premašili prvobitne planove. Prema nekim procjenama, umjesto planiranih 81 milion KM, projekt bi mogao iznositi i do 200 miliona KM zbog brojnih zastoja, finansijskih problema i nepredviđenih tehničkih izazova.
Tokom trajanja projekta, radovi su često bili obustavljeni. Jedan od značajnih zastoja dogodio se nakon što se dugo čekalo na izbor nadzora nad radovima, što je dovelo do povlačenja radnika i mašina s gradilišta.
Iako potpisani ugovori ističu probijanje tunela i izradu sekundarne tunelske obloge, rokovi ostaju neizvjesni. Vlada Bosansko-podrinjskog kantona i nadležni ističu da bi tunel mogao biti završen do marta 2027. godine, ali ti planovi zavise od dinamike radova i rješavanja tehničkih izazova na terenu.
Projekt je imao i značajan pravni i administrativni nadzor: Tužilaštvo Kantona Sarajevo formiralo je predmet prema izvođenju radova na tunelu Hranjen, prikupljajući opsežnu dokumentaciju o javnim nabavkama, ugovorima i nadzoru, što ukazuje na moguće nepravilnosti u implementaciji projekta.
Tunel Hranjen nije samo građevinski objekt — njegov značaj je i društveno-ekonomski: njegovo dovršenje bi omogućilo značajno bržu povezanost istočne Bosne sa Sarajevom i ostatkom zemlje, potencijalno unaprijedivši ekonomsku aktivnost i pristup tržištima.
Međutim, sve do završetka gradnje, projekt ostaje simbol neplanirane i problematične realizacije infrastrukturnih projekata u BiH, sa brojnim kritikama stručne javnosti i građana vezanim za troškove, dinamiku i transparentnost.
Komentari
Ovaj članak nije moguće komentarisati.
